U anketi je sudjelovalo 1092 mladih iz svih hrvatskih županija, a većina ih pripada dobnoj skupini od 16 do 19 godina (75 %). Anketa je provedena u sklopu suradnje UNICEF-a i HURA!-e na promociji odgovornog digitalnog marketinga i oglašavanja prema djeci, a rezultati su predstavljeni na nedavno održanom predavanju “Utjecaj digitalnog marketinga i oglašavanja na djecu”.

U kojoj dobi djeca i mladi u Hrvatskoj otvaraju profile na društvenim mrežama?

Jedan od najvažnijih rezultata ankete jest da mladi u Hrvatskoj profil na društvenim mrežama otvaraju u vrlo ranoj dobi. Iako otvaranje profila na društvenim mrežama nije dopušteno djeci mlađoj od 13 godina, dvije trećine ispitanika (61 %) učinilo je to prije te starosne granice. Posebno zabrinjava podatak da je 5 % sudionika otvorilo profil u dobi od 7 ili 8 godina, a njih 16 % s 9 ili 10 godina.

Izloženost djece marketinškim sadržajima na internetu

Kad je riječ o izloženosti djece marketinškim sadržajima na internetu, većina sudionika ankete (69 %) primijetila je da ih katkad prate oglasi s mrežnih stranica koje su posjetili (bihevioralni oglasi ili remarketing), a gotovo svi sudionici (89 %) primijetili su oglase u mobilnim aplikacijama kojima se koriste. Više od polovice djece i mladih (52 %) razlikuje plaćene (sponzorirane) od standardnih tekstova na portalima. Ipak, trećina sudionika (34 %) nije znala da na mrežnim portalima postoje plaćeni tekstovi, a jedna sedmina njih uopće ih ne razlikuje od standardnih tekstova (14 %). Kada je riječ o utjecaju influencera na potrošačke navike djece i mladih, anketa je pokazala da kod većine sudionika (88 %) influenceri koje prate na internetu nisu utjecali na kupnju.

Izloženost djece neprimjerenim marketinškim sadržajima na internetu

U kontekstu neprimjerenih sadržaja kojima su djeca i mladi izloženi, važno je istaknuti one koji utječu na njihovu sliku o sebi te koji ih mogu potaknuti na negativne obrasce ponašanja. Rezultati provedene ankete pokazuju kako većina sudionika (57 %) nije primijetila oglase za odrasle na društvenim mrežama i internetskim stranicama koje posjećuju. No ipak zabrinjava da je čak petina sudionika ankete ipak primijetila neprikladne oglase, među kojima posebno navode pornografski sadržaj i eksplicitne fotografije, kao i alkoholna pića, e-cigarete, kockanje i igre na sreću i dr.

Djeca nerijetko na internetu ustupaju svoj broj mobitela i osobne fotografije

Zabrinjavajući su i podaci o dijeljenju osobnih podataka maloljetnika na internetu, a koji se često koriste za internetsko oglašavanje. Kao najčešće razloge za davanje osobnih podataka anketirana djeca i mladi naveli su besplatan pristup sadržajima – glazbi, videu, filmu, kvizu i igrama. Pritom posebno zabrinjava nalaz da je nemalen broj sudionika ustupio svoj broj mobitela (35 %) i osobnu fotografiju (18 %). Anketa je također pokazala da više od trećine anketirane djece i mladih (37 %) ne zna koja je uloga kolačića na mrežnim stranicama ili ih nije svjesna.

Važnost odgovornog digitalnog marketinga – što stručnjaci u marketingu i oglašavanju mogu učiniti?

Uz rezultate ankete, na predavanju su predstavljene i UNICEF-ove preporuke za odgovoran digitalni marketing i oglašavanje prema djeci, među kojima se ističu:

• ograničavanje tehnika bihevioralnog oglašavanja na stranicama koje posjećuju djeca;
• prikriveno brendirano oglašavanje (product placement, advergaming) mora biti pravilno označeno kao takvo;
• djeca ne smiju biti izložena oglašavanju hrane s mnogo masti, šećera ili soli ili dobno ograničenih proizvoda (alkohol, duhan, igre na sreću, lijekovi, estetske operacije...);
• promoviranje proizvoda od strane influencera na digitalnim medijima uvijek treba biti označeno kao oglašavanje na način koji je djeci jasan i prepoznatljiv;
• potrebno je voditi računa o zaštiti osobnih podataka djece i mladih;
• razvijanje medijske i digitalne pismenosti djece i roditelja.

Rezultati ankete