Uvod

Povećana dostupnost sadržaja s ekrana u obitelji dovodi do prekomjernog izlaganja male djece tim sadržajima i pritom neminovno smanjuje interakciju roditelja i djeteta. Upravo kvalitetna interakcija roditelja i djeteta predstavlja temelj djetetova razvoja i učenja.

Korištenje elektroničkih medija značajno je povećano u svim dobnim skupinama i medijski sadržaji neminovno postaju svakodnevni dio odrastanja i edukacije današnje djece.

Međutim, sve je više i dojenčadi i male djece koja su također svakodnevno izložena ekranskim sadržajima te se mnogo znanstvenika širom svijeta bavi istraživanjem utjecaja izlaganja ekranima na razvoj djece.

Kvaliteta okoliša u kojemu dijete živi, odrasta i uči, ključna je za postizanje razvojnih miljokaza. Povećana dostupnost sadržaja s ekrana u obitelji dovodi do prekomjernog izlaganja male djece tim sadržajima i pritom neminovno smanjuje interakciju roditelja i djeteta. Upravo kvalitetna interakcija roditelja i djeteta predstavlja temelj djetetova razvoja i učenja. Dijete koje dobiva kontinuiranu intenzivnu interakciju s roditeljem tijekom aktivnosti kao što je čitanje, bolje vokalizira riječi i u bolje održava pažnju u dobi malog djeteta.

Primarni pedijatri iz godine u godinu imaju sve više djece koja zaostaju u jezično-govornom razvoju kao i onih što imaju poteškoće sa zadržavanjem pažnje.

Neadekvatna ili neprikladna socijalna i emotivna iskustva u tom ranom razvoju djeteta mogu kompromitirati funkcioniranje mozga na višim razinama gdje se procesiraju informacije nužne za socijalno povezivanje i funkcioniranje. Tijekom tog kritičnog i neponovljivog ranog perioda razvoja postavljaju se temelji fizičkog zdravlja, ali i temelji kognitivnih kompetencija, senzomotorike, socijalno-emotivnog razvoja, jezično-govornog razvoja te komunikacijskih vještina.

Primarni pedijatri u iz godine u godinu imaju sve više djece koja zaostaju u jezično-govornom razvoju kao i onih što imaju poteškoće sa zadržavanjem pažnje. Dio te patologije dolazi iz skupine djece s perinatalnim komplikacijama, ali za prethodno zdravu djecu koja zaostaju u jezično-govornom razvoju, podatak o ranom i intenzivnom izlaganju ekranskim sadržajima, gotovo je neminovna činjenica. U posljednje vrijeme i anamneze naših kolega logopeda također sadržavaju podatak o izlaganju djeteta ekranima (dob početka izlaganja i broj minuta u danu).

Što kaže literatura?

Vrijeme provedeno pred ekranima značajno povezano s razvojnim zaostajanjem i to najviše u domenama jezično-govornog i komunikacijskog razvoja.

Brojni autori istražuju zdravstvene učinke koje izlaganje ekranima i prekomjerno korištenje medija putem ekrana ima na zdravlje djece.

• Prospektivna kohorta kojom se ispitivalo korištenje medija u djece u dobi 6 mj. i 14 mj, je pokazala da djeca koja su u ranoj dobi izložena elektroničkim medijima imaju lošiji kognitivni razvoj kao i jezično-govorni razvoj od onih koji nisu bili izloženi takvom okolišu. Djeca u dobi 14 mjeseci koja su 60 min na dan bila pred ekranima, čak i nakon podešenja rezultata, imala su značajno niže rezultate u obje razvojne domene. 
• Nedavno objavljena populacijska presječna studija na 718 djece je pokazala da je vrijeme provedeno pred ekranima značajno povezano s razvojnim zaostajanjem i to najviše u domenama jezično-govornog i komunikacijskog razvoja. Svega 5,9% roditelja iz ove studije je prijavilo da imaju pravila oko gledanja ekrana, ali gotovo 50% njih nije redovito inzistiralo na njima.
• Značajna povezanost između vremena provedenog pred ekranima i problema s ponašanjem, uključujući probleme s vladanjem i regulacijom emocija, opažena je u studiji koja je provedena na preko 500 djece predškolske dobi (2-6 god). Vjerojatnost da će dijete koje koristi mobilni telefon pokazivati karakteristike hiperaktivnosti ili poremećaja pažnje bila je čak 3 puta veća u usporedbi s djecom koja nisu koristila mobilni telefon.
• Prospektivna kohorta na više od 16 000 djece od 2-9 godina pokazala je da svaki dodatni sat izlaganja ekranskim sadržajima, za 1,2 do 2 puta povećava vjerojatnost za emocionalne probleme kod djeteta i slabije funkcioniranje obitelji kao cjeline.
• U sustavnom pregledu sjedilačkog ponašanja i indikatora zdravlja među školskom djecom i mladima, 68% longitudinalnih studija je pokazalo da je više gledanja ekrana na početku praćenja povezano sa strmijim porastom indeksa tjelesne mase, i udjela masti tijekom vremena.

Rezultati istraživanja neupitno upućuju na to da je prekomjerno izlaganje ekranima u ranoj dobi povezano s poremećajima ponašanja, pažnje, razvojnim zaostajanjem  i to posebno u domeni jezično-govornog razvoja kao i s povećanim rizikom od razvoja pretilosti.

Postoje li smjernice?

Preporuka je potpuno izbjegavanja ekranskih sadržaja za djecu mlađu od 2 godine, te ograničavanje na 60 min kvalitetnog sadržaja za djecu mlađu od 5 godina.

• Smjernice Američke akademije za pedijatriju i Svjetske zdravstvene organizacije pozivaju na ograničavanje izlaganja ekranskim sadržajima za djecu. 

• Za djecu do 2. godine života preporučuje se potpuno izbjegavanje ekranskih sadržaja, a za djecu mlađu od 5 godina dozvoljava se do 60 minuta i to isključivo kvalitetnog sadržaja koji će roditelj gledati zajedno s djetetom.

• Američka akademija dodatno naglašava da se ekrani ne smiju koristiti za smirenje djeteta, da se moraju odvojiti od hranjenja i igranja te ugasiti najmanje 60 minuta prije spavanja.

• U Hrvatskoj su 2019. god. objavljene 24-satne preporuke za aktivnost, sedentarno ponašanje i spavanje za djecu i mlade. Mogu poslužiti za individualno savjetovanje u ambulantama, kao i za oblikovanje javnozdravstvenih kampanja i zdravstvenih politika.

Preporuka je potpuno izbjegavanja ekranskih sadržaja za djecu mlađu od 2 godine, te ograničavanje na 60 min kvalitetnog sadržaja za djecu mlađu od 5 godina.

Zaključci

Rano razdoblje u životu djeteta treba početi promatrati i promovirati kao vrijednu i neponovljivu priliku za postavljanje temelja zdravlja.

• Rano razdoblje u životu djeteta treba početi promatrati i promovirati kao vrijednu i neponovljivu priliku za postavljanje temelja zdravlja, kako onih nutritivnih, tako i onih kognitivnih, jezično-govornih, socijalnih i komunikacijskih.

• Nove spoznaje o utjecaju ranog izlaganja elektroničkim medijima na razvoj djeteta, a koje su uključene i u internacionalne smjernice, trebalo bi više komunicirati u medijima, posebno prema budućim i novim roditeljima.

Ono što liječnik pedijatar već sutra može učiniti je educirati roditelje o ovim spoznajama i redovito ih pitati o navikama gledanja ekranskih sadržaja, što mora postati jedna od tema savjetovanja na sistematskim pregledima dojenčadi i male djece. 

Literatura

1. Vally Z, Murray L, Tomlinson M, Cooper PJ. The impact of dialogic book-sharing training on infant language and attention: a randomized controlled trial in a deprived South African community. J Child Psychol Psychiatry. 2015 Aug;56(8):865–73.

1.Varadarajan S, Govindarajan Venguidesvarane A, Ramaswamy KN, Rajamohan M, Krupa M, Winfred Christadoss SB. Prevalence of excessive screen time and its association with developmental delay in children aged <5 years: A population-based cross-sectional study in India. PLoS One. 2021;16(7):e0254102. Published 2021 Jul 6.

2. Tomopoulos S, Dreyer BP, Berkule S, Fierman AH, Brockmeyer C, Mendelsohn AL. Infant media exposure and toddler development. Arch Pediatr Adolesc Med. 2010 Dec;164(12):1105–11.

3. Poulain T, Vogel M, Neef M, Abicht F, Hilbert A, Genuneit J, et al. Reciprocal Associations between Electronic Media Use and Behavioral Difficulties in Preschoolers. Int J Environ Res Public Health. 2018 Apr 21;15(4):814. doi: 10.3390/ijerph15040814. 

5. Arumugam CT, Said MA, Nik Farid ND. Screen-based media and young children: Review and recommendations. Malays Fam Physician. 2021;16(2):7-13. Published 2021 Jun 4. doi:10.51866/rv1143

6. Jurakić D, Pedešić Ž. 24-satne preporuke za aktivnost, sedentarno ponašanje i spavanje za djecu i mlade. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=330708