Kompleksni procesi upamćivanja i prisjećanja mogu se istraživati metodom funkcijske magnetske rezonancije korištenjem BOLD sekvenci (BOLD od eng. blood oxygen level dependent) koje su osjetljive na promjenu razine oksihemoglobina u krvi te se tako preko hemodinamskih promjena može neizravno mjeriti neuralna aktivnost mozga. Brojne studije su pokazale kako kod procesa upamćivanja dolazi do aktivacije medijalnog sljepoočnog režnja, prvenstveno hipokampusa ali i deaktivacije posteromedijalnog korteksa, prvenstveno stražnjeg cingularnog korteksa, koji je dio temeljne neuralne mreže.

Naprotiv, tijekom mentalnog procesa prisjećanja u posteromedijalnom korteksu dolazi do porasta razine aktivacije.

Budući da upamćivanje i prisjećanje koriste dijelom iste neuroanatomske strukture koje imaju suprotan obrazac aktivacije postoji interferencija između ovih mentalnih procesa te istovremeno izvođenje smanjuje njihovu učinkovitost. Uspješno naizmjenično odvijanje procesa upamćivanja i prisjećanja dijelom omogućuje lijevi dorzolateralni prefrontalni korteks koji kontrolira razinu aktivacije/deaktivacije posteromedijalnog korteksa.

Amplituda aktivacije/deaktivacije u posteromedijalnom korteksu kod mentalnih procesa prisjećanja/upamćivanja mijenja se tijekom života ovisno o dobi. Kod djece se za vrijeme upamćivanja ne pojavljuje deaktivacija u posteromedijalnom korteksu no jasno je vidljiva kod adolescenata. Amplituda aktivacije/deaktivacije naglo raste od adolescencije do rane odrasle dobi nakon čega postupno opada tijekom života. U kasnoj životnoj dobi (70 - 80 godina) ponovo je reducirana deaktivacija u posteromedijalnom korteksu te je obrazac donekle sličan onome kod djece. Ovakav nalaz može pojasniti i razlike u sposobnosti upamćivanja i prisjećanja koje postoje među različitim dobnim skupinama. Osim što se redukcija amplitude aktivacije/deaktivacije javlja fiziološki u starijoj životnoj dobi ona može biti i posljedica Alzheimerove bolesti. Naime kod Alzheimerove bolesti reducirana je sposobnost modulacije aktivnosti u posteromedijalnom korteksu prvenstveno zbog izostanka deaktivacije kod upamćivanja, a lošiji rezultati na testovima pamćenja koreliraju s ovima nalazom.

Milan Radoš