15.03.2025.
Podaci dobiveni iz eksperimenata na životinjama kao i onih u bolesnika H.M. jasno su pokazali ključnu ulogu medijalnog sljepoočnog režnja (MTL) u stvaranju deklarativnog pamćenja, njenog konsolidiranja kao i procesa prisjećanja.
Dok su brojni aspekti neuralnog kodiranja kao i prizivanja upamćenih informacija intenzivno istraživani, neuralni mehanizmi koji pretvaraju naše percepcije u pamćenje su uglavnom bili nepoznati. Nedavna snimanja bolesnika s neizlježivom epilepsijom s ugrađenim elektrodama pokazali su da neke živčane stanice u MTL mogu biti aktivirane ako podražaj predstavlja određeni koncept; bez obzira na njegovu modularnost. Primjerice, živčana stanica u ljudskom hipokampusu pokazivala je nevjerojatnu specifičnost u aktivaciji na sliku glumice Jennifer Aniston. Ova je stanica tako okidala na različite slike ove glumice, kao i na semantičku reprezentaciju koncepta, tj. na riječi njenog imena JENNIFER ANISTON. Nadalje, ova se živčana stanica mogla aktivirati ako bi podražaj dolazio iz nekog drugog osjetnog modaliteta, npr. kada se ime te glumice glasno izgovori. Ove su stoga stanice najprije nazvane Jennifer Aniston neuroni, a nešto kasnije i konceptualni neuroni.
Uzimajući u obzir ulogu MTL-a u oblikovanju deklarativnog pamćenja, moglo bi se zaključiti da konceptualni neuroni zapravo kodiraju značenje podražaja za funkciju pamćenja. Osim toga, nedavne su studije pokazale da će se radno pamćenje vjerojatno pretvoriti u dugoročno pamćenje ako su istovremeno aktivni i konceptualni neuroni. U novije vrijeme neki se znanstvenici nadaju dokazati da su konceptualni neuroni specifično prisutni samo u čovjeka te da bi oni stoga mogli predstavljati ključnu kariku naše inteligencije.
prof. dr. sc. Mario Vukšić