Kvantitativni dio svijesti pod utjecajem je ascedentnog retikularnog aktivirajućeg sustava koji se proteže od ponsa do talamusa s projekcijama u moždanu koru – koja je zadužena za kvalitativni dio svijesti odnosno sadržaj svijesti.

Poremećaji stanja svijesti česti su u neurološkoj praksi, radi čega se neurološki pregled najčešće započinje s procjenom stanja svijesti. Uzroci poremećaja stanja svijesti mogu se ugrubo podijeliti na strukturalne i metaboličke uzroke, a poremećaji prema trajanju mogu biti stalni i paroksizmalni (povremeni). Kvantitativni poremećaji stanja svijesti dijele se na: somnolenciju, sopor i komu. Posebni oblici kvantitativnog (protrahiranog) stanja svijesti su vegetativno stanje (koje može biti permanentno i perzistentno) te minimalno svijesno stanje. U diferencijalnoj dijagnozi važno je razlikovati locked-in sindrom i akinetski mutizam.

Dijagnostika i potvrda moždane smrti sastavni je dio rada u jedinicama intenzivnog liječenja.

U kvantitativne poremećaje svijesti ubrajamo poremećaje opažanja, pažnje, mišljenja, pamćenja i raspoloženja, koje najčešće zbrinjavaju neurolozi i/ili psihijatri ovisno o vrsti i stupnju poremećaja. Od paroksizmalnih poremećaja svijesti najčešći su: epilepsija i sinkopa.

Hrvoje Budinčević, Vida Demarin