O povijesti vitamina, prvim otkrićima i razvoju spoznaje o važnosti vitamina za ljudsko zdravlje kroz noviju povijest, predavanje je održala doc. dr. sc Darija Vranešić Bender, dipl. ing. Iako je stoljećima bilo poznato da su neke bolesti vezane uz prehranu (primjerice, skorbut je bilo moguće prevenirati unosom voća i povrća, a noćno sljepilo se liječilo konzumiranjem jetre), te spoznaje nisu bile uvažavane u medicinskim krugovima tijekom 19. stoljeća.

Tek s početkom dvadesetog stoljeća započela je i vitaminska era. U počecima istraživanja znanstvenici su spoznavali esencijalnost i potrebne dnevne doze te uloge vitamina u organizmu. Značajniji uzlet primjena vitamina doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, ulaskom u kliničku medicinu.

Prof. dr. sc. Željko Krznarić , dr. med. održao je predavanje o činjenicama i zabludama o vitaminima. Budući da je znanstveno –popularno promovirana važnost unosa vitamina i minerala za ljudsko zdravlje, danas veliki dio populacije razvijenih zemalja konzumira dodatke prehrani među kojima vodeće mjesto zauzimaju upravo vitamini. Međutim, nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina (iznad preporučene doze) može biti štetno i kontraproduktivno za zdravlje. Zaključeno je da je potrebno dodatno provođenje kliničkih studija kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja i učinkovitosti vitamina u prevenciji i terapiji kroničnih degenerativnih bolesti.

Etiologiju i fiziologiju nastanka stresa te preventivnu i potpornu ulogu vitaminima kod dijabetesa, ali i drugih kroničnih stanja predstavio je doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med. Da bi se mogao prevenirati štetni utjecaj stresa na organizam, prvenstveno se moraju poznavati čimbenici koji pogoduju njegovoj pojavi ( primjerice trauma, kofein, nedostatak sna i sl.). Mnoga istraživanja pokazala su da određeni  vitamini, minerali i antioksidansi povoljno utječu na organizam djelujući kao adaptogeni i izravno smanjuju razinu kortizola. Također, istaknuta je uloga vitamina D kod pacijenata s dijabetesom i  njegovih  učinaka na metabolizam glukoze.

Prim dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić  u svom predavanju je naglasila  važnost primarne prevencije za brzorastuću populaciju osoba starijih od 65 godina  te osnovnog  obuhvata  geroprofilaktičkih mjera. Starenje je prirodan fiziološki proces koji  u pojedinih  starijih osoba  napreduje različitom brzinom. Energetske potrebe  i potrebe za makronutrijentima u starijoj dobi se smanjuju, a potrebe za mikronutrijentima ostaju jednake ili su veće nego u zreloj dobi. Osim toga, stariji ljudi uzimaju mnogobrojne lijekove koji mogu utjecati na njihov prehrambeni status. Zbog toga je gerijatrijska populacija posebno izložena riziku od nedostatka vitamina i minerala, a planiranje obroka postaje važan dio nutritivne njege osoba starije dobi. Među najčešćim deficitima koje pogađaju osobe starije životne dobi su nedostatak vitamina B1 (tiamin), B6 (piridoksin), B12 i folne kiseline. U starijoj dobi može biti i kritična opskrba vitaminom D jer ga starije osobe obično imaju manje prilike aktivirati izlaganjem tijela ultraljubičastim zrakama. Zbog toga  prehrana starijih osoba treba biti u skladu sa smjernicama za prehranu starijih osoba (Vranešić-Bender i sur. Liječ vjes 2011;133:1-10).

Praćenjem i evaluacijom zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba –Centar za gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Andrija štampar“, utvrdio je važnost određivanja stanja uhranjenosti starijih osoba , koje uključuje i primjenu minerala i vitamina u osiguranju aktivnog starenja, a omogućava se primjenom Web servisa NRS 2002./GeroS (podsustav CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika).

O primjeni vitamina u psihijatriji predavanje je održao prof. dr. sc . Miro Jakovljević, dr. med.    U posljednjih stotinu godina mnoga istraživanja upućuju na važnu ulogu normalne razine različitih vitamina i minerala u mentalnom zdravlju, a njihovog deficita u duševnim poremećajima. Primjerice, anksioznost, nesanica, kronični umor, anoreksija itd., čest su pratilac deficita vitamina B. Pojedini vitamini važni su za sintezu neurotransmitera, a rezistencija na standardnu psihofarmakoterapiju  može biti povezana s nižom razinom pojedinih vitamina. Važna je činjenica da vitamini mogu imati pozitivan učinak i na nuspojave psihofarmaka. Unatoč tome, primjena vitamina u psihijatriji se danas često smatra lošom kliničkom praksom, alternativnom medicinom i skupim placebom. U izlaganju su  istaknuta pozitivna iskustva u primjenu vitamina kao nadomjesne i dodatne terapije u liječenju velikih psihijatrijskih poremećaja.

Skup je završio interaktivnim radionicama sa sljedećom tematikom: vitamini B kompleksa i C vitamin u rukama ljekarnika - primjena i doziranje, prirodni dodaci prehrani i interakcija vitamina i lijekova.