U posljednjih nekoliko desetljeća moderne privatne klinike popularizirale su novi trend intravenske primjene vitamina, kojim se, kako tvrde, omogućava brza “detoksikacija“ organizma, infuzija energije i ljepote, a kojima su osobito sklone slavne osobe. Međutim, u znanstvenoj literaturi nema uvjerljivih dokaza za intravenskom primjenom vitamina u svrhu prevencije bolesti ili bilo kakve značajnije zdravstvene koristi kod zdrave populacije. Primjena intravenskih vitaminskih “koktela“ izvan kliničke primjene i jasne indikacije, može imati i različite neželjene posljedice koje mogu biti i opasne po zdravlje. Hipervitaminoza, iako rijetka, primjerice kod primjene vitamina D uključuje oštećenje bubrežne funkcije i kostiju, a kod primjene vitamina B kompleksa moguće su nuspojave od bolova u zglobovima, pojave edema do naglih promjena metabolizma, itd.

Za razliku od “industrije ljepote”, klinička uporaba vitamina važna je za mnoga ozbiljna zdravstvena stanja kao što su tumori, Parkinsonova bolest, depresija te kod drugih brojnih bolesti i stanja kod kojih se vitamini peroralnim putem ne mogu apsorbirati. Malnutricija koja prati velik broj bolesnika, osobito s kroničnim bolestima te bolesnika koji zahtijevaju artificijelnu nutritivnu potporu poput parenteralne prehrane, a kod kojih se peroralnim putem ne mogu zadovoljiti dnevne potrebe za vitaminima, zahtijevaju intravensku nadoknadu.

Vitamin C se, primjerice, od 1970. u sklopu komplementarne medicine koristi intravenski u visokim dozama u liječenju onkoloških bolesnika. Danas se, prema recentnim studijama, proučava zbog selektivnih citotoksičnih učinaka na stanice raka in vitro i in vivo (visoke doze), međutim točan mehanizam još nije razjašnjen.

Zatim, tiamin ili vitamin B1 koji je nerijetko ključan kod bolesnika koji su pothranjeni bez obzira na etiologiju, vitamin B12 kod megaloblastične anemije, upalnih bolesti crijeva, resekcije crijeva ili želuca itd.

Općenito možemo reći da intravenska primjena vitamina ima svoje mjesto u liječenju različitih bolesti, ali da bi se osigurala adekvatna i sigurna primjena - mora biti isključivo u rukama zdravstvenih djelatnika s iskustvom i ekspertizom na tom području.

Dina Ljubas Kelečić, mag. pharm.