Istovremeno, poznato je i da je tjelesna neaktivnost jedan od značajnih čimbenika rizika za razvoj koronarne bolesti srca. Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost uzrokuje 2 milijuna smrti godišnje diljem svijeta i otprilike 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca [1]. Trenutno važeće Smjernice Američkog kardiološkog društva (American Heart Association) i Američkog kolegija sportske medicine (American College of Sports Medicine), te Europskog kardiološkog društva navode kako je referentna vrijednost redovito provođenje aerobne tjelesne aktivnosti 30 minuta tijekom pet dana u tjednu (za tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta) ili 20 minuta tijekom tri dana u tjednu (za tjelesnu aktivnost jakog intenziteta). Korisnost vježbanja za smanjenje rizika od pojave infarkta miokarda pokazana je i INTERHEART studijom, gdje se pokazalo kako je redovita tjelesna aktivnost povezana sa smanjenjem učestalosti infarkta miokarda (OR 0,86), a manjak takve aktivnosti odgovorno je za 12% atributivnog rizika. Korisni učinci vježbanja zabilježeni su kod muškaraca i žena, kod starijih i mlađih osoba, te u svim svjetskim regijama [2]. Meta-analiza iz 2005. g. uključila je 11 randomiziranih studija sa ukupno 2285 bolesnika sa koronarnom bolesti srca (većina je preboljela infarkt miokarda, ali ne svi) koji su bili razvrstani u skupinu sa vježbama rehabilitacije ili s kontrolnom terapijom. Vježbanje je bilo povezano sa značajnim smanjenjem ukupnog mortaliteta (6,2% u odnosu na 9,0%, RR 0.72). Također je zabilježeno moguće, no neznačajno 24%-tno smanjenje ponavljanih infarkta miokarda u grupi sa vježbama rehabilitacije (RR 0,76). Ova meta-analiza je također uključila 15 studija sa ukupno 4655 bolesnika koji su raspoređeni u program vježbanja i obrazovanja o čimbenicima rizika ili u skupinu sa kontrolnom terapijom. Prisutnost rehabilitacije bila je povezana sa mogućim, ali neznačajnim 12%-tnim smanjenjem ukupne smrtnosti (9,3% i 10,8%, RR 0,88) te sa značajnim 38%-tnim smanjenjem pojave ponovljenog infarkta miokarda (RR 0,62) [3]. Smjernice Američkog kardiološkog društva iz 2006. g. i Europskog kardiološkog društva iz 2007. g. za prevenciju kardiovaskularnih bolesti govore o provođenju prikladnog programa vježbanja - savjetuje se vježbati najmanje 30 minuta svaki dan, idealno svaki dan, ali najmanje 5 dana u tjednu; vježbanje treba uključivati umjereno intenzivnu aerobnu aktivnost poput ubrzanog hodanja; te je takvo vježbanje potrebno nadopuniti sa aktivnijim radom u svakodnevnom životu (npr. vrtlarenje, kućanski poslovi, korištenje stepenica umjesto dizala i sl.) [4,5]. Međutim, prilikom bavljenja tjelesnom aktivnosti, bez obzira je li poznata koronarna bolest ili ne, treba pripaziti na neke posebnosti različitih populacija. Ovo se osobito odnosi na skupinu osoba mlađu ili stariju od 35 godina, odnosno sa ili bez određenih čimbenika rizika - bilo u osobnoj ili obiteljskoj anamnezi, kao što je vidljivo iz američkih i europskih Smjernica.

Mijo Bergovec, Hrvoje Vražić, Tomo Lucijanić

Zavod za bolesti srca i krvnih žila, Klinika za unutarnje bolesti, KB Dubrava, Zagreb 

Predavanje održano na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje - Tjelesna aktivnost, 27. studenog, 2009. godine.

Literatura
[1] US Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention. Physical activity and Health: A Report of the Surgeon General, 1996. Atlanta GA: Centers for Disease Control.
[2] Yusuf S, Hawken S, Ounpuu S, Dans T, Avezum A, Lanas F, et al. Effect of potentially modifiable risk factors associated with myocardial infarction in 52 countries (the INTERHEART study): case-control study. Lancet 2004;364(9438):937-52.
 [3] Clark, AM, Hartling, L, Vandermeer, B, McAlister, FA. Meta-analysis: secondary prevention programs for patients with coronary artery disease. Ann Intern Med 2005;143(9):659-72.
 [4] Smith, SC Jr, Allen, J, Blair, SN, et al. AHA/ACC guidelines for secondary prevention for patients with coronary and other atherosclerotic vascular disease: 2006 update endorsed by the National Heart, Lung, and Blood Institute. J Am Coll Cardiol 2006;47(10):2130-9.
[5] Graham, I, Atar, D, Borch-Johnsen, K, et al. European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: executive summary. Eur Heart J 2007;28(19):2375-414.