Ishemijski moždani udar se može podijeliti na:

1. bolest velikih krvnih žila - teritorijalni infarkti - koji zahvaćaju cijeli opskrbni teritorij velike moždane arterije

2. bolest malih krvnih žila - lakunarni infarkti - koji zahvaćaju male krvne žile (najčešće penetrantne arterije)

3. kardioembolijske infarkte - posljedica embolizacije, najčešće iz srca

4. ishemijske moždane udare rijetkih uzroka

5. ishemijske moždane udara nepoznatog i neodređenog uzroka

Kako nastaje moždani udar?

Ishemijski moždani udar nastaje naglo i uzrokuju gubitak funkcije zahvaćene regije mozga. Uz fokalnu ishemiju tkiva mozga razvija se okolno područje hipoperfuzije (tzv. penumbra) u kojem još nije došlo do ireverzibilnih ishemijskih promjena. Ovisno o dostatnosti i sposobnosti kolateralne cirkulacije i poduzetim terapijskim mjerama neuroni u perifokalnoj penumbri će se ili oporaviti (poboljšanje klinički simptoma bolesnika s moždanim udarom) ili će doći do ireverzibilnih oštećenja i nekroze živčanih stanica (pogoršanje kliničkih simptoma bolesnika s moždanim udarom). Kod velikog infarkta dolazi do razvoja jakog perifokalnog edema. Veliki edem povećava volumen mozga, a budući da je mozak u koštanom oklopu kostiju lubanje mozak se ne može širiti, pa zbog pritiksa na ostale možane strukture dolazi do pogoršanja neurološkog deficita, a zbog pritiska na vitalne centre u moždanom deblu može doći do kome i smrtnog ishoda.

Simptomi moždanog udara

Klinička slika i neurološki znaci ukazuju na lokalizaciju i veličinu lezije, ali i na prognozu bolesti.

Simptomi moždanog udara ovise o teritoriju mozga koji začepljena arterija opskrbljuje, te o mogućnostima kolateralne cirkulacije koja može u većoj ili manjoj mjeri opskrbiti ishemijsko područje arterijskom krvlju i smanjiti u većoj ili manjoj mjeri opseg oštećenja. Klinička slika i neurološki znaci ukazuju na lokalizaciju i veličinu lezije, ali i na prognozu bolesti. S obzirom da moždani udar može zahvatiti praktički svaku krvnu žilu u mozgu, klinička slika može biti vrlo raznolika, pa su navedeni samo najuobičajeniji simptomi koji nastaju kod moždanih udara u velikom mozgu. Moždani infarkt koji zahvaćaju cijelo opskrbno područje unutrašnje karotidne arterije javlja se najčešće kao kontralateralni motorički i osjetni neurološki ispadi, te ispadi viših kortikalnih funkcija: kao što su hemipareza, hemianestezija, hemianopsija, afazija, apraksija ili anozognozijom. Kod okluzije proksimalnog dijela srednje moždane arterije (ACM) klinički se u neurološkom statusu nađe kontralateralna hemiplegija, hemianestezija, komonimna hemianopsija i ipsilateralne devijacije pogleda. Dizatrija je uobičajena zbog slabosti polovice lica. U slučaju oštećenja dominantne (desne) hemisfere, prisutna je i globalna afazija, a u slučaju oštećenja nedominantne (lijeve) hemisfere nastaju anozognozija, konstrukcijska apraksija i zanemarivanje. Djelomični sindrom uslijed embolijske okluzije jedne grane mogu izazivati samo slabost ruke (brahijalni sindrom) ili slabost polovice lica s motornom (Brocinom) afazijom. Moguće su i kombinacije osjetnih poremećaja, motorne slabosti i motorne afazije, te senzorna (Wernickova) afazija bez slabosti, a hemineglect (poluzanemarivanje) ili prostorna agnozija bez slabosti kod zahvaćenosti nedominantne moždane hemisfere. Ishemija unutar koljena capsule interne uzrokuje prvenstveno slabost lica, praćenu slabošću ruke, a potom i noge, kako se ishemija pomiče više u stražnji dio capsule. Okluzija proksimalnog dijela prednje moždane arterije (ACA) obično ne uzrokuje simptome zbog razvijenog kolateralnog krvotoka kroz prednju komunikantnu arteriju. Okluzija samo A2 segmenta uzrokuje kontralateralne simptome: senzomotorni deficit suprotne noge i stopala, manje ruke, a lice nije zahvaćeno. Može nastati spastička parapareza i urinarna inkontinencija. Okluzija distalnog dijela stražnje moždane arterije (ACP) obično se manifestira kontralateralnom homonimnom hemianopsijom, a povremeno je zahvaćen samo gornji kvadrant vidnog polja (kvadrantanopsija). Ukoliko su vidna asocijativna područja pošteđena, bolesnik je svjestan vidnog ispada. Zahvaćenost medijalnog slijepoočnog režnja i hipokampusa može uzrokovati akutni poremećaj pamćenja, pogotovo ako se javi u dominantnoj hemisferi. Mogu se javiti i vidna agnozija za lica, predmete, matematičke simbole i boje, anomija, te vidne halucinacije scena i predmeta jasnih boja. Bilateralni infarkt distalnog dijela ACP uzrokuje kortikalnu sljepoću - sljepoća s očuvanom reakcijom zjenica na svjetlo. u tim slučajevima bolesnici često nisu svjesni sljepoće, a mogu i poricati sljepoću.

Kako prepoznati najčešće simptome moždanog udara?

Iz navedenog je vidljivo da su najčešći simptomi moždanog udara koji zahvaćaju veliki mozak:

1. kontralateralni ispadi motorike: slabost ili oduzetost polovine tijela (hemipareza ili hemiplegija)

2. kontralateralni ispadi osjetnih funkcija: slabost ili odsutnost osjeta u polovini tijela (hemianestezija i hemihipestezija)

3. poremećaji vida. gubitak vida u polovinama (hemianopsija) ili četvrtinama /kvadrantima/ vidnog polja (kvadrantanopsija)

4. poremećaji govora nemogućnost izgovoranja uz razumijevanje tuđeg govora - motorna (Brocina) afazija mogućnost govorenja, ali nemogućnost razumijevanja tuđeg govora - senzorna (Wernickeova) afazija kombinacija motorne i senzorne afazije: globalna afazija otežana ili nemoguća artikulacija govora: dizartrija ili anartrija

Stoga je Američko društvo za bolesti srca (American Heart Association) u cilju upoznavanja pučanstva sa najčešćim simptomima moždanog udara osmislilo akronim FAST koji označava: Facial weakness - može li se osoba nasmijati? Da li mu se spustio usni kut? Arm weakness - može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Speech problems - može li osoba razgovjetno govoriti i da li razumije to što joj Vi kažete? Time - vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo a neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora je prilagodilo navedeni engleski akronim hrvatskom jeziku i skovalo akronim GROM: Govor: može li osoba razgovjetno govoriti i da li razumije to što joj Vi kažete? Ruka: može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Oduzetost: da li je prisutna oduzetost polovine tijela? Minute: do poziva hitne pomoći Za nadati se je da će edukacija pučanstva, pa i primjenom navedenih akronima, dovesti do povećanja znanja o najčešćim simptomima moždanog udara i na taj način omogućiti što ranije prepoznavanje simptoma moždanog udara, pozivanje hitne medicinske pomoći i upućivanje bolesnika u najbližu bolnicu koja je adekvatno opremljena za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom.