Prilagođene godine života s disabilitetom (Disability adjusted life years - DALYs) u čiji izračun ulaze izgubljene godine života uslijed prijevremenog umiranja i godine života s onesposobljenošću/disabilitetom.

Moždani udar se u literaturi navodi kao treći na ljestvici najčešćih uzroka smrti na globalnoj razini. Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima 2000. - Verzija 2. - na razini svijeta vodeći uzrok smrti je ishemična bolest srca s udjelom od 12,6% u sveukupnom mortalitetu na razini svijeta, a slijede infekcije donjeg respiratornog trakta (11,1%), cerebrovaskulane bolesti (9,6%), KOPB (4,7%) i HIV/ AIDS (4,6%) (1). Međutim u Europskoj regiji SZO ishemična bolest srca nalazi se također na 1. mjestu, ali s gotovo dvostruko većim udjelom (24,8%), a cerebrovaskulane bolesti nalaze se na 2. mjestu s 15,1%, odnosno preko 50% većim udjelom u sveukupnom mortalitetu na razini Europske regije SZO nego na globalnoj razini. Slijedi rak traheje, bronha i pluća s udjelom od 3,8%, infekcije donjeg respiratornog trakta (3,1%) i kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) (2,9%). Prema istoj verziji studije opterećenje bolestima izraženo u prilagođenim godinama života s disabilitetom (Disability adjusted life years - DALYs - u čiji izračun ulaze izgubljene godine života uslijed prijevremenog umiranja i godine života s onesposobljenošću/disabilitetom) u Europskoj regiji SZO opet je na prvom mjestu ishemična bolest srca s udjelom od 10,5%, dok se cerebrovaskulane bolesti nalaze na drugom mjestu s udjelom od (6,8%) (2). Najnovije europske statistike o kardiovaskularnim bolestima navode da na razini Europe od kardiovaskularnih bolesti umire godišnje 4,3 milijuna ljudi. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemičnom bolesti srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima (3). Prema istom izvoru 2004. godine (zadnja godina za koju su raspoloživi podaci za većinu država) u Europskoj regiji SZO u muškaraca najviše stope mortaliteta od moždanog udara u dobi 0-64. godine u rasponu od 110-74/100.000 zabilježene su Kirgistanu, Ruskoj federaciji, Kazahstanu, Moldaviji i Bjelorusiji. U žena u dobi 0-64 godine najviše stope mortaliteta od moždanog udara u rasponu od 70-36/100.000 zabilježene su u istim državama, samo drugačijim redoslijedom (Kirgistan, Moldavija, Kazahstan, Ruska federacija i Bjelorusija). Za istu dobnu skupinu najniže stope mortaliteta od moždanog udara za muškarce u rasponu od 5-9/100.000 zabilježene su u Švicarskoj, Islandu, Malti, Austriji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Ujedinjenom kraljevstvu. Najniže stope u žena dobne skupine 0-64 godine u rasponu od 3-7/100.000 bilježe se za Island, Švicarsku, Francusku, Španjolsku, Austriju, Maltu, Njemačku, Norvešku, Cipar, Švedsku, Irsku, Nizozemsku, Grčku i Ujedinjeno kraljevstvo.

Epidemiologija moždanog udara u Hrvatskoj

Za Hrvatsku dobno standardizirana stopa mortaliteta od moždanog udara u dobnoj skupini 0-64 godine prema istom izvoru 2004. godine iznosila je za muškarce 29, a za žene 14/100.000. Slično je i s opterećenjem bolestima izraženim u DALYs. Primjerice u Ruskoj federaciji dobno standardizirana stopa DALYs izgubljenih na 100.000 stanovnika radi moždanog udara iznosila je 2002. godine 1.747, a u Švicarskoj 200/ 100.000, odnosno gotovo 9 puta manje, dok je istovremeno za Hrvatsku zabilježeno 989/100.000. U Hrvatskoj vodeći uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti s 26.506 umrlih osoba i udjelom od 50,6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine. Vodeće dijagnostičke podskupine bile su ishemična bolest srca s udjelom od 36,5% (9.676 umrlih) i cerebrovaskulane bolesti s udjelom od 31,4% (8.323 umrlih) u ukupnom broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti (4,5). Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno iznosila je 2001. godine 598,1, za ishemičnu bolest srca 199,9, a za cerebrovaskulane bolesti 187,9 na 100.000, dok u 2007. godine stopa za kardiovaskularne bolesti iznosi 597,3 za ishemične bolesti 218,1, a za cerebrovaskulane bolesti 187,6/100.000. Stope mortaliteta za kardiovaskularne bolesti rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena. Međutim s obzirom na veći broj žena starije dobi, u kojoj su i dob specifične stope mortaliteta najviše, opća stopa mortaliteta od kako kardiovaskularnih bolesti ukupno, tako i cerebrovaskularnih bolesti i ishemične bolesti srca viša je u žena nego u muškaraca. Za kardiovaskularne bolesti stopa u muškaraca iznosi 534,5, a u žena 655,6/100.000; za cerebrovaskularne bolesti u muškaraca 160,0, a u žena 213,1/100.000, te za ishemičnu bolest srca u muškaraca 214,9, a u žena 221,0/100.000 (6,7,8).

Program SZO-a "Zdravlje za sve"

Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska s dobno standardiziranom stopom mortaliteta od 126,1 /100.000 ima višu stopu od stope mortaliteta Europske regije (112,3/100.000). Međutim stopa zemalja "starih" članica EU iznosi 65,0 a novih članica 124,4. Zemlje istočne Europe imaju uglavnom više stope od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima više nego dvostruko višu stopu smrtnosti (273/100.000).

Prema pokazateljima za program "Zdravlje za sve" Svjetske zdravstvene organizacije među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2007. godine i u muškaraca i u žena, cerebrovaskularne bolesti nalaze se na drugom mjestu, iza ishemične bolesti srca, s 3.418 umrlih i udjelom od 13,0% u muškaraca, 4.905 umrlih i udjelom od 18,8% u žena i 15,9% u ukupnom broju umrlih (5). Kao najčešća dijagnoza zabilježen je inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt, s udjelom od 65,4% u ukupnom broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti, a slijede posljedice cerebrovaskularnih bolesti (13,2%) i intracerebralno krvarenje (8,4%). Analizirajući kretanje dobno standardiziranih stopa mortaliteta za kardiovaskularne bolesti iz baze podataka "Zdravlje za sve" SZO, do 2000. godine stopa oscilira, a od tada se uočava pad smrtnosti, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijske bolest (9). Za dob 0-64 godine prisutan je trend pada mortaliteta za kardiovaskularne bolesti ukupno (1990. godine 111,3, 2000. godine 95,0, a zadnje dostupne 2006. godine 74,4/100.000), posebice za cerebrovaskularne bolesti (1990. godine 34,6, 2000. godine 27,5/100.000, 2006.godine 20,2/100.000), dok je za ishemijsku bolest došlo do manjeg smanjenja mortaliteta (1990. godine 38,6, a 2000. godine 39,9/100.000, a 2006. godine 33,2/100.000). Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska s dobno standardiziranom stopom mortaliteta od 126,1 /100.000 ima višu stopu od stope mortaliteta Europske regije (112,3/100.000). Međutim stopa zemalja "starih" članica EU iznosi 65,0 a novih članica 124,4. Zemlje istočne Europe imaju uglavnom više stope od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima više nego dvostruko višu stopu smrtnosti (273/100.000).

Cerebrovaskularne bolesti u bolničkom morbiditetu

U bolničkom morbiditetu kardiovaskularne bolesti se 2007. godine s 85.437 hospitalizacija nalaze na drugom mjestu s udjelom od 13,4%, iza novotvorina čiji udio je iznosio 14,4% (10). Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok hospitalizacije u skupini kardiovaskularnih bolesti bili su ostali oblici srčane bolesti /I30-I52 MKB SZO/ s udjelom od 27,6%, ishemična bolest srca s 24,4%), i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 22,1%). U podskupini cerebrovaskularnih bolesti s ukupno 18.893 hospitalizacije najčešće pojedinačne dijagnoze bile su cerebralni infarkt zastupljen s 50,3%), inzult nespecificiran kao krvarenje ili infarkt s 13,2%) i ostale cerebrovaskularne bolesti s 8,4%.

Cerebrovaskularne bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Među bolestima i stanjima zabilježenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kardiovaskularne bolesti se 2007. godine također nalaze na dugom mjestu s udjelom od 11,2% u ukupnom zabilježenom morbiditetu (5). Cerebrovaskularne bolesti s 51.429 zabilježenih dijagnoza nalaze se na četvrtom mjestu rang ljestvice skupine kardiovaskularnih bolesti iza hipertenzivne bolesti, drugih srčanih bolesti i ishemične bolesti srca s udjelom od 5,1% i stopom 1.159,0/100.000.

Zaključak

Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem kako na globalnoj tako i europskoj razini. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi smanjenje dobno standardiziranih stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, posebice za dobnu skupinu 0-64 godine, postignuća zemalja zapadne Europu ukazuju na potrebu jačanja preventivnih programa i programa promicanja zdravlja.

Literatura

1. Mathers CD, Stein C, Fat DM i sur. Blobal Burden of Disease 2000: Version 2 method and results. Global programme on Evidence for Health Policy discussion Paper No.50. World Health Organization, October 2002.
2. Feigin VL, Lawes CM, BennettDA, Anderson CS. Stroke epidemiology: a review of population based studies of incidence, prevalence, and case-fatality in the late 20th century. Lancet Neurology 2003;2:43-52.
3. Allender S, Scarborough P, Peto Vi sur. European cardiovascular disease statistics, 2008 edition. University of Oxford, 2008. 113 pgs.
4. Corić Ti sur. Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2007. godini. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2008, 86 str.
5. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2007. godinu. Zagreb, 2008. (u tisku)
6. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V, Silobrčić-Radić M. Epidemiologija moždanog udara (Epidemiology of Stroke). Prevencija moždanog udara. Medicus2001;10(l):7-12.
7. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V, Silobrčić-Radić M. Javnozdravstvena važnost najčešćih kardiovaskularnih bolesti. Kardiologija u praksi. Medi-cus2003;12(l):9-16.
8. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V. Epidemiologija moždanog udara. 3. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 18.-21. listopada 2006. Liječ Vjes 2006;128(supl 6):4-5.
9. World Health Organization. ?Health for All? Database. Copenhagen, January 2008.
10. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Baza bolnički liječenih pacijenata 2007. Zagreb, 2008.