Što su to zoonoze?

Prijenos bolesti povezan je s različitim ekološkim, okolišnim, ali i socio-ekonomskim čimbenicima, koji mogu imati veliko značenje u javnom zdravstvu i globalnoj ekonomiji.

Od 1940.g. pa do danas pojavilo se u svijetu preko 350 novih zaraznih bolesti od kojih je visoki postotak bolesti koje svrstavamo u zoonoze (>60%). Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka (moguće i obrnuto) direktnim kontaktom sa životinjama, preko izlučevina, svježeg mesa, krvi i sl., a oko 25% zoonoza se prenosi vektorima kao što su krpelji, komarci i mušice. Iako se određeni broj zoonoza prenosi na čovjeka s domaćih životinja, ipak jedan veći dio se prenosi s divljih životinja, a osobito tu mislimo na sitne glodavce. Taj prijenos je povezan s različitim ekološkim, okolišnim, ali i socio-ekonomskim čimbenicima, koji mogu imati veliko značenje u javnom zdravstvu i globalnoj ekonomiji.  Klimatske promjene, promjene u demografskoj strukturi stanovništva, promjene u ekosustavima, boravak u prirodi i putovanja u egzotična područja u kojima do sada nismo boravili, kupovina životinja na crnom tržištu mogu pospješiti prijenos različitih zoonoza na ljude. Također, ekonomska kriza, siromaštvo, socijalne nejednakosti, nerazvijeni zdravstveni sustavi i nedostatak političke volje da se određene zoonoze u nerazvijenom svijetu stave pod javno-zdravstvenu kontrolu pomažu širenju ovih bolesti, koje ako se pravovremeno ne liječe ili prepoznaju mogu u određenog broja bolesnika izazvati smrtni ishod ili trajno oštećenje zdravlja i invalidnost.  

Zoonoze u Hrvatskoj

Simptomi i znaci zoonoza mogu biti raznoliki i kreću se od sasvim blagih oblika, do vrlo teških, smrtonosnih bolesti.

U Hrvatskoj u većem ili manjem obimu bilježimo pojavu različitih zoonoza pojedinačno među ljudima i životinjama, ali i u većim i manjim epidemijama. U Hrvatskoj su zoonoze pod trajnim zdravstvenim i interdisciplinarnim nadzorom različitih medicinskih (infektologija, javno zdravstvo, epidemiologija, mikrobiologija i dr.) i veterinarskih stručnjaka. I pored toga, brojne zoonoze se periodički javljaju u Hrvatskoj, no na sreću bivaju brzo prepoznate i relativno uspješno stavljene pod kontrolu. U mjerama zaštite, liječenja i prevencije zaraznih bolesti, pa tako i zoonoza, Hrvatska ima dugu i uspješnu tradiciju.

Simptomi i znaci zoonoza mogu biti raznoliki i kreću se od sasvim blagih oblika, do vrlo teških, smrtonosnih bolesti. Da bismo se što bolje zaštitili od ovih nerijetko opasnih bolesti, potrebno je znati osnove o njihovim rezervoarima, putovima prijenosa, simptomima bolesti, kao i metodama osobne zaštite, prevencije i liječenja.

U ostalim radovima objavit ćemo značajke zoonoza koje često srećemo u različitim dijelovima Hrvatske, ili po svojoj prirodi nisu česte, ali mogu predstavljati veliki javno-zdravstveni problem.

Kako se zaštiti od zoonoza čiji su rezervoari sitni glodavci?

Ako živite i radite u endemskom području na kojem su rasprostranjene zoonoze koje se prenose malim glodavcima ili tamo odlazite rekreativno, važno je držati se slijedećih pravila:

Nakon rada po kući, okućnici ili u prirodi potrebno je dobro prati ruke tekućom vodom i sapunom, a preporuča se i koristiti nakon pranja alkoholne antiseptike za ruke (npr. Pliva®sept blueili Pliva®sept lucid).

Ukoliko boravite u prirodi ili nemate pristup tekućoj vodi, potrebno je redovito nakon rada i prije uzimanja hrane, vode ili pušenja ruke dobro prebrisati alkoholnim antisepticima za ruke (npr. Pliva®sept blue ili Pliva®sept lucid).

Ne dodirivati nečistim rukama lice, područje oko usta i nosa.

Voće i povrće dobro operite, poseban oprez je potreban kod branja i konzumiranja šumskih plodova.

Izbjegavajte kontakte s glodavcima i njihovim izlučevinama, ne dirajte gnijezda glodavaca.

Ako morate iz svog okoliša ukloniti uginulog glodavca koristite masku i gumene rukavice. Leš prije natopite dezinficijensom (npr. Izosan G – 1g u 5 l vode) te ga nakon 30 minuta prebacite štapom u plastičnu vrećicu i spalite ili zakopajte.

Ako dolazite u kuće za odmor u kojima niste dugo boravili, a nalaze se u endemskom području, prvo prostore prozračite dok se nalazite izvan prostora, a sve površine pošpricajte vodom ili još bolje dezinficijensom koji sadrži klor ili alkohol (npr. Izosan G – 1g u 5 l vode ili 5% Asepsol®eko) te ih nakon 15 minuta dobro prebrišite ne stvarajući prašinu oko sebe.

Spriječite ulazak glodavaca u kuće, šupe, nastambe za domaće životinje zatvaranjem svih rupa.

Održavajte red ispred kuće, pokosite travu i grmlje 50 m oko kuće i odstranite sav glomazni otpad koji bi mogao poslužiti glodavcima kao sklonište.

Pokrijte hranu i vodu tako da su nedostupni glodavcima, a to uključuje i pokrivanje hrane i vode za domaće životinje jer se glodavci skupljaju oko mjesta gdje mogu doći do hrane.

Izbjegavajte koliko je moguće sve radove u prirodi pri kojima se stvara aerosol.

Kako se zaštiti od zoonoza koje se prenose krpeljima i komarcima?

Ako živite i radite u endemskom području na kojem su rasprostranjene zoonoze koje se prenose krpeljima ili komarcima, potrebno je provoditi slijedeće postupke:

Najbolji način prevencije je spriječiti ubode krpelja ili komaraca.

Izbjegavajte se kretati u područjima gdje ima komaraca i krpelja (provlačenje kroz grmlje, visoku travu, boravak pored stajaćica). Uklonite ili pokrijte sve rezervoare stajaće vode u svojoj blizini (vaze, burad, bazene i sl.)

Nosite odjeću s dugim rukavima i nogavicama, nogavice trebaju biti uvučene u čarape. Nosite svijetlu, platnenu odjeću na kojoj se krpelji lakše uočavaju i teže prihvaćaju.

Koristite repelente za krpelje i komarce koji se nanose na kožu, a sadrže DEET (N,N-Diethyl-3-methylbenzamide), pikaridin, ulje limunskog eukaliptusa. Repelenti se moraju regularno nanositi na kožu. Za dugotrajnije djelovanje DEET-a (5-8 h na otvorenom) potrebno je koristiti preparate koji sadrže minimalno 20-50% DEET-a. DEET i pikaridin kao 15% repelent daju zaštitu od 2-4h, kao i 30% sintetsko ulje eukaliptusa.

Po povratku iz prirode detaljno pretražite odjeću i tijelo (osobito pregibe, područja iza uha, zatiljak, vrat, pupak, a kod djece glavu i kosu) te se otuširajte.

Ukoliko primijetite krpelja, potrebno ga je što prije odstraniti da bi se smanjio rizik od prijenosa mikroorganizama (borelije, virus krpeljnog meningoencefaltisa, erlihije, rikecioze) koji se prenose krpeljima.

Ne premazujte krpelje alkoholom, lakom za nokte ili kemijskim otapalima jer ćete tako potaknuti krpelja da isprazni svoj sadržaj u ubodnu ranu i povećati rizik od zaraze.

Izvadite krpelja kozmetičkom pincetom koju ste prethodno prebrisali dezinficijensom (Pliva®sept tinktura). Uhvatite krpelja što bliže glavi kako bi izbjegli gnječenje zatka i izvucite ga jednim pokretom ravno prema gore. Ukoliko glava krpelja ostane, potrebno ju je kasnije izvaditi sterilnom iglom. Mjesto uboda dezinficirajte kožnim antiseptikom (npr. Pliva®sept blueili Pliva®sept lucid).

Literatura