Broj registriranih slučajeva u Hrvatskoj od 2012. do ove godine se kretao u rasponu od 1 oboljelog 2014. i 2015. godine pa do 20 oboljelih 2013. godine.

Tijekom srpnja i kolovoza 2018. godine je oboljelo 7 osoba s kliničkom slikom zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Temeljem raspoloživih podataka, 5 je osoba zaraženo na području Republike Hrvatske, 1 se osoba zarazila u susjednoj državi, a za 1 se osobu ne može sa sigurnošću utvrditi je li zaraza stečena u Hrvatskoj ili u susjednoj državi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti, u Europi je do 16. kolovoza 2018. godine zabilježen 401 slučaj infekcije virusom Zapadnog Nila (126 slučajeva u Srbiji, 123 slučaja u Italiji, 75 slučajeva u Grčkoj, 39 u Mađarskoj, 31 u Rumunjskoj, 3 u Francuskoj, 2 na Kosovu, 2 u Hrvatskoj). U 20 je osoba zabilježen smrtni ishod.

Na području Europe se ljudi najčešće zaraze od srpnja do kraja listopada, s vrhuncem u kolovozu i rujnu, što se podudara i s podacima epidemiološkog praćenja oboljelih u Hrvatskoj tijekom proteklih godina.

Rani početak razdoblja visokih temperatura nakon kojih slijede nešto duža kišna razdoblja te potom sušno razdoblje s visokim temperaturama pogoduje brojnosti i aktivnosti vektora - komaraca, čime se povećava i mogućnost infekcije ljudi.

Kod osoba koje se jave liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na bolest Zapadnog Nila, posebice u ljetnim mjesecima kad se registriraju oboljeli od te bolesti, u dijagnostičkoj obradi treba razmišljati i o bolesti Zapadnog Nila.