Radioaktivni jod-131 ili kirurški zahvat u liječenju Gravesove hipertireoze
28.01.2011.
Najčešći uzrok hipertireoze u djece i odraslih osoba je autoimunosna Gravesova (Basedowljeva) bolest. U liječenju Gravesove hipertireoze primjenjuju se više od 60 godina tireostatici, kirurški zahvat i radiojodna terapija.
U odraslih osoba s Gravesovom hipertireozom većinom se preferira liječenje jodom-131, a vrlo malo bolesnika upućuje se na kirurški zahvat.
Najraširenija
je primjena tireostatika. Međutim, remisija uz tireostatike može se očekivati u
20-50% odraslih osoba i 20-30% djece.
Metode definitivnog liječenja Gravesove
hipertireoze su jod-131 (radiojod) ili kirurški zahvat. Obje metode liječenja
imaju prednosti i nedostatke, a odabir uglavnom ovisi o dobi, osobnom izboru,
popratnim bolestima i drugim individualnim osobinama bolesnika, ali i
dostupnosti pojedine metode liječenja.
Radiojodna terapija je jednostavan,
siguran, efikasan i ekonomičan postupak definitivnog liječenja Gravesove
hipertireoze. Primjenjuje se ambulantno i može se primijeniti u bolesnika u
hipertireozi. Zbog toga se u odraslih osoba s Gravesovom hipertireozom većinom
preferira liječenje jodom-131, a vrlo malo bolesnika upućuje se na kirurški
zahvat. Radiojod je osobito metoda izbora u starijih bolesnika i kardiopata u
kojih je indiciran odmah nakon postizanja eutireoze tireostaticima.
Kirurški
zahvat uglavnom je indiciran u mlađih bolesnika, u slučaju individualnog izbora
ili u posebnim indikacijama. Jasne indikacije za operativno liječenje Gravesove
hipertireoze su: suspektni ili dokazani malignitet, koegzistirajuća patologija
koja zahtijeva kirurški zahvat, trudnoća ili dojenje, velika guša (teža od 80
grama) ili guša sa simptomima i znakovima kompresije, teške toksične nuspojave
na tireostatike, potreba brze kontrole bolesti, dob do 5 godina i aktivna
oftalmopatija. Rizik od kirurškog liječenja obrnuto je proporcionalan s
iskustvom operatera, a danas se preferira gotovo totalna odnosno totalna
tireoidektomija. Konačni ishod obaju oblika liječenja često je hipotireoza koju
ne treba smatrati posljedicom liječenja jer se nadomjesnom terapijom hormonima štitnjače
postiže hormonski ekvilibrij.
Tomislav Jukić, Josip Staničić, Vlado Petric, Zvonko Kusić