Jela Ljubičić, rođena 1714.godine u Aržano zapadno od rijeke Cetine, umrla je 8.3.1829. godine, te time oborila rekord jedne stogodišnjakinje koja je živjela 115 godina na prostorima lijepe naše.

U Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina, 2011. popisne godine iznosio je 2201, odnosno, 1719 žena i 482 muške osobe. U popisnoj 2001. godini, broj dugovječnih osoba, iznosio je 1455, od kojih 1132 žene i 323 muške osobe, time da je zadnji stogodišnjak bio u 106. godini života popisne 2011.godine. Obećavajući podatak jest da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21%, od čega 34,15% žena i 49,23% muškaraca. U Centru za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, u okviru redovita četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti, takva gerontološka analiza, između ostalih, od iznimnog je značenja o vrednovanju zaštite zdravlja cjelokupne populacije.

Europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju kako je za 21. stoljeće najveće dostignuće upravo starenje stanovništva. To je aktualno vrijeme za svjetsko gospodarstvo, kada je veliki udio starijih ljudi očuvane funkcionalne sposobnosti i to ne samo u ranijoj starosti od 65 do 74 godine, već i u srednjoj od 75 do 84 godine, ali i dubokoj starosti od 85 i više godina.  Istovremeno to ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih osoba i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera, primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, a koji se velikim udjelom na primarnoj razini provode i putem Programa mjera zdravstvenog turizma za starije osobe, kako iz Hrvatske tako i iz Europe. Time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih  rehabilitacijskih bolnica i Lječilišta u Hrvatskoj. Vjerojatno će uslijediti i izradba Zakona o zdravstvenom  turizmu, gdje je nužno utvrđivanje i praćenje procjene  funkcionalne sposobnosti starijih turista u odnosu na dobnu strukturu te izradba i primjena Programa aktivnog zdravog starenja. To osobito uključuje primjenu Programa zdravstvenog turizma za starije. Nužna je i evaluaciju provedbe tog Programa geroprofilaktičnih mjera primjene aktivnog, zdravog starenja, kako za hrvatske starije turiste tako i za europske, a što će implikacijski utjecati i na razvoj hrvatskog gospodarstva.