Projekt GeroS koji je neodvojivo povezan s CEZIH-om, za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, je projekt integriranog zdravstvenog sustava evaluacije po svim razinama pružene zdravstvene i dijela socijalne skrbi za starije. Nazočni aktivni sudionici s nositeljem gerontološke radionice, Referentnim centrom MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Službe za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“: Doc. dr. sc. Spomenka Tomek–Roksandić, prim. dr. med., Marica Lukić, dipl. med. techn., Manuela Maltarić mag. nutr., dr. Ivana Popek te Jadran Mandekić, dipl. oec. (Europska mreža aktivno zdravo starenje – Grad Rijeka), dr. Vesna Štefančić (HZJZ), Mario Slaviček, IT (MCS grupa), mr. sc. Dubravka Pezelj–Duliba, dr. med., (HZZO), Slava Šepec, dipl. med. techn. (Predsjednica HKMS), doc. dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., (Ravnateljica DZ Zagreb - Centar), dr. Damir Ivanković (HZJZ), mr. sc. Dunja Durut Beslač, dipl. ing., (Rukovoditeljica službe za nadzor IT sustava - HZZO), dr. Ivana Rodin, med. dent., (DZ Zagreb - Istok).

Projektom GeroS implementiranim u CEZIH, osigurava se prikupljanje gerontološkojavnozdravstvenih podataka, a time i pokazatelja integriranim praćenjem, kroz sve razine zdravstvene zaštite od primarne do tercijarne, patronažne skrbi za starije, domove za starije osobe sa gerijatrijskom zdravstvenom njegom, centrima socijalne skrbi, izvaninstitucijskom skrbi (gerontološki centri) i drugim entitetima u skrbi za starije osobe. GeroS / CEZIH objedinjavanjem gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja značajno utječe na analizu i evaluaciju podataka o ishodima liječenja, izradbu gerontoloških i gerijatrijskih normi te na racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Značenje je u dobivanju sinergijskih smjernica iz procesa pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije kao i na unapređenju kvalitete zdravstvenih usluga i zaštite zdravlja za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike kroz mogućnosti:

1. detekcije gerontoloških problema i gerontoloških poteškoća u zdravstvenoj skrbi za starije osobe poveznicom kroz zdravstveni i socijalni sustav;
2. redovite „revizije“ liste lijekova koju koristi gerijatrijski bolesnik / dio je ostvaren u panelu CEZIH-a za gerijatrijske osiguranike koji koriste više od tri lijeka;
3. nedupliciranje i diferencijaciju zdravstvenih postupaka praćenih determinanti o gerontološkom osiguraniku i gerijatrijskom bolesniku;
4. signalizacije o prvobitnom i preventivnom pregledu starije osobe kod liječnika opće / obiteljske medicine u primjeni primarne, sekundarne, tercijarne i kvarterne prevencije za starije;
5. uspostavljanja prehrambenogerontoloških normi / smjernica za starije osobe u domovima za starije i izvaninstitucijskoj skrbi (gerontološkim centrima);
6. dolaska do pravovaljanih informacija / pokazateljima o raspoloživim kapacitetima stacionara domova za gerijatrijske bolesnike / premještaj iz dugotrajnog (produženog) bolničkog liječenja, psihogerijatrijskih odjela (dnevni boravak za Alzheimerove bolesnike u domovima za starije)
7. racionalizacije radnog vremena stručnjaka različitih profila u intersdisciplinarnom gerontološkom timu u skrbi za starije (uključuje mobilni tim gerontostomatologa, gerontokineziologa do gerontonutricionista);
8. racionalizacije u vidu poveznice s rehabilitacijom starijih osoba koja se odnosi na fizikalnu terapiju u kući, u gerontološkom centru, dnevnim bolnicama i dnevnim boravcima za starije;
9. lakšeg odabira gerontotehnoloških pomagala (e-pomagala) u primjeni radioterapijskih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba;
10. izradbe fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih programa i mjera na osnovi gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja;
11. vođenja standardizirane sestrinske dokumentacije Programa četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege;
12. trajne edukacije iz gerontologije, gerijatrije i gerijatrijske zdravstvene njege;
13. korekcije i unapređenja postojećih gerontoloških i gerijatrijskih standarda i normativa;
14. racionalizacije i planiranja zdravstvenog / medicinskog turizma hrvatskih i europskih gerontoloških osiguranika;
15. racionalizacije zdravstvene zaštite za starije osobe te objektivizacije zdravstvenog stanja i funkcionalne onesposobljenost  gerijatrijskog bolesnika u potrebi za palijativnogerijatrijskom skrbi;
16. racionalizacije primarne zdravstvene zaštite, sekundarne zdravstvene zaštite putem bolnica za dugotrajno liječenje te dnevnih bolnica za starije te psihogerijatrijskih i palijativnogerijatrijskih  postelja do tercijarne razine u praćenju gerijatrijskih determinanti značajnih za ishod liječenja i primjenu primarne, sekundarne, tercijarne i kvarterne prevencije za starije u odnosu na nepotrebne medikalizacije, hospitalizacije i invazivne pretrage gerijatrijskih bolesnika.

Značajno je istaći kako je u Motovunu prezentiran i SELFIE EU projekt u sklopu kojega je Hrvatska odabrana zbog projekta GeroS / CEZIH i palijativne skrbi, a koji je prezentirala dr. sc. Mirjana Huić iz Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Cjelokupnom informatizacijom procesa koji su uključeni u zdravstvenoj skrbi za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike ubrzao bi se proces učinkovitog pružanja zdravstvenih usluga u zaštiti zdravlja starijih, s praćenim ishodima liječenja upravo zahvaljujući dostupnosti potrebnih informacija u realnom vremenu gerontološkog i gerijatrijskog liječenja, rehabilitacije i primjerene gerijatrijske zdravstvene njege.

Dr. Ivana Popek, Manuela Maltarić, mag. nutr., Marica Lukić, dipl. med. techn.

Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“