Stariji ljudi su važan doprinos društvu i obiteljima kao volonteri i aktivni sudionici na tržištu rada. Stečeno iskustvo i znanje starijih osoba bitan su rezervoar za društvo, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije za travanj, 2012. godine.
Međutim, starenje stanovništva predstavlja ujedno izazov za medicinu 21. stoljeća. Važno je pripremiti zdravstvene djelatnike i sve ostale sudionike u procesu pružanja zdravstvene zaštite i skrbi na specifičnosti potreba starije populacije. To svakako uključuje stručnjake iz gerijatrije i gerontologije, prevencije i skrbi za starije bolesnike s kroničnim bolestima, politiku dugotrajne zdravstvene skrbi i palijativne medicina kao i razvoj servisa i usluga za osobe starije životne dobi.
Sve zemlje koje će ulagati u zdravo aktivno starenje, mogu očekivati značajnu društvenu i ekonomsku dobrobit za cijelu zajednicu.

10 najvažnijih činjenica o aktivnom starenju

1. Svjetsko stanovništvo ubrzano stari
Broj stanovnika starijih od 60 godina udvostručit će se u razdoblju od 2000. i 2050. godine s 11% na 22%, odnosno sa 605 milijuna na 2 milijarde.

2. Broj osoba starijih od 80 godina porast će 4 puta
U 2050. godini broj osoba starijih od 80 godina bit će gotovo 500 milijuna. Većina osoba srednje životne dobi imat će žive roditelje.

3. Do 2050. godine stariji ljudi će živjeti u siromašnim državama.
Čile, Kina i Iran imaju veći udio starijeg stanovništva od SAD-a. Broj starijih ljudi u Africi porast će s 54 milijuna na 213 milijuna.

4. Najčešći zdravstveni problemi bit će i dalje nezarazne bolesti
Najčešći uzročnici mortaliteta čak i u nerazvijenim zemljama bit će bolesti srca, moždani udar i kronične plućne bolesti, a najčešći uzročnici invaliditeta, loš vid, demencija, gubitak sluha i osteoartritis.

5. Bit će sve bolesniji stariji ljudi u siromašnim zemljama
Stariji ljudi u siromašnim zemljama imaju tri puta veći rizik gubitka godina života uzrokovanih preranom smrću zbog bolesti srca, moždanog udara i kroničnih plućnih bolesti. Češće imaju gubitak vida i sluha, a mnogi ovi problemi mogu se jednostavno i jeftino spriječiti.

6. U porastu je potreba za dugoročnom skrbi
Broj starijih osoba koje neće moći samostalno skrbiti o sebi, učetverostučit će se do 2050. godine. Mnoge stare osobe ne mogu samostalno živjeti zbog ograničene pokretljivosti, krhkosti i ostalih fizičkih i psihičkih problema. Mnogi od njih zahtijevaju dugotrajnu skrb, zdravstvenu njegu u kući, institucionaliziranu skrb u okviru domova za starije osobe ili u bolnicama.

7. Od osobite je važnosti učinkovita primarna zdravstvena zaštita za starije
Dobra zdravstvena skrb jako je važna u promociji zdravlja starijih osoba, prevenciji bolesti i liječenju kroničnih bolesti. Mnoge edukacije namijenjene zdravstvenim djelatnicima ne uključuju upute o specifičnoj skrbi za starije osobe. Svjetska zdravstvena organizacije tvrdi da svi zdravstveni djelatnici moraju biti educirani iz gerontologije.

8. Potreba suportivne i prilagođene okolina za starije osobe
Kreiranjem prijateljskog fizičkog i društvenog okruženja za starije osobe može se utjecati na veću aktivnost starijih osoba i poboljšati njihovu samostalnost.

9. Zdravo starenje počinje u djetinjstvu usvajanjem zdravih životnih navika
Ključna je zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i što manja izloženost zdravstvenim rizicima kao što je pušenje, štetna konzumacija alkohola i izloženost toksičnim supstancama. Međutim, nikada nije prekasno prestati pušiti. Npr. rizik prerane smrt se smanjuje za 50% ako osoba prestane pušiti u dobi od 65 do 70 godina.

10. Moramo promijeniti naše pretpostavke o starenju
Društvo treba ukloniti sve stereotipe o starenju i razvijati novi model aktivnog zdravog starenja u 21. stoljeću. Svi imamo koristi od poticanja aktivnog i vidljivog sudjelovanja starijih ljudi u zajednici, društvu i na radnim mjestima.