Okruglom stolu prisustvovali su vodeći stručnjaci iz područja zdravstvene i socijalne gerontologije; Prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Centra za gerontologiju, Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”- Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba; Predsjednik Alma Mater Europaea, Prof. dr. Ludvik Toplak; Prof. ddr. Marija Ovsenik; Prof. Ambroš; Doc. dr. Danica Železnik; Vesna Filipović, pomoćnica Ravnatelja Zdravstvenog Veleučilišta; Dr. sc. Morana Brkljačić; Dipl. ing. Jasna Tucak; Prof. dr. sc. Ana Štambuk; Uviv. spec. act. soc. Romana Galić.

U kratkom uvodu, dobrodošlicu je poželio Dekan Zdravstvenog veleučilišta, Aleksandar Racz, a uvodno predavanje započela je Prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, vodeća stručna osoba u Hrvatskoj kada je u pitanju zaštita zdravlja starijih osoba. S krilaticom “Na mladima svijet ostaje, a na starijima opstaje” započela je svoje izlaganje u kojem je objasnila značaj aktivnog, zdravog starenja hrvatskog pučanstva te ukazala na program gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti od Centara za gerontologiju zavoda za javno zdravstvo do izvaninstitucijske skrbi za starije-Gerontoloških centara. Zaštita zdravlja starijih ljudi je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Zatim je mr.Romana Galić nastavila objašnjavajući Zagrebački model skrbi za starije građane.

Popis stanovništva RH, 2011. godine iznosio je 4.284.889, od toga je udio stanovništva Grada Zagreba 790.017, a udio starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu 17,3%. Prof. dr. Marija Ovsenik, kratko je objasnila izazove obrazovanja u području socijalne gerontologije. Poseban izazov predstavlja demografska slika EU, koja najavljuje porast starije populacije za 25-30%. Predviđa se da će 2020. godine populacija 65+ biti socijalno aktivna još više od 15 godina, život će im se produžiti za 20%, polovina će biti bez kroničnih bolesti, zdravstveno stanje 80. godišnjaka dopuštat će im samostalan život u svojoj okolini još najmanje 10 godina. Na području starije populacije trebamo novu kulturu starenja koja donosi poticaj za ovladavanje problema i radost u zajedničkoj budućnosti. Marica Lukić dipl.med.techn. kratko je iznijela program Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege s gerijatrijskom sestrinskom dokumentacijom u domovima za starije. Irena Kovačević, mag. soc. rada, rekla je ukratko o iskustvu privatnog pružatelja usluga osobama starije životne dobi. Zaključno u raspravi potvrđena je potreba za stalnom edukacijom iz gerontologije i gerijatrije.