Društveni odnosi su važni za ljude. Ali to ne znači da je samoća uvijek štetna. Naprotiv, istraživanja pokazuju da je manji broj starijih ljudi sam i da je značajan dio njih zadovoljan time. Ovo rasvjetljava što znači isključenost iz društvenih odnosa u starijoj dobi.
Usamljenost i socijalna izolacija među starijim osobama opsežno su proučavane i raspravljane. Često se polazi od toga da su mnogi stariji ljudi usamljeni, da je usamljenost štetna i da je društveni način života neophodan za dobro zdravlje i dobrobit. Ali, stvari nisu tako jednostavne.
“Društveni odnosi su značajan i jedan od najsnažnijih čimbenika u pogledu toga koliko dugo živimo i koliko smo zadovoljni svojim životom. No, kao što naše istraživanje jasno pokazuje, to ne znači da je samoća uvijek loša. Nisu svi koji žive samotnjački život nesretni”, kaže George Pavlidis, postdoktorand koji proučava temu starenja i društvene promjene.
George Pavlidis dio je istraživačke skupine koja je proučavala isključenost iz društvenih odnosa u starijoj dobi i njezinu povezanost s mentalnim zdravljem i dobrobiti. Podaci dolaze iz istraživanja zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi iz 2011. i 2015., gdje je više od 70 000 starijih ljudi odgovaralo na pitanja o svojim životima. Neki rezultati studije u skladu su s prijašnjim istraživanjima: da je biti nesretno sam ili nezadovoljan uspostavljenim društvenim odnosima povezano s lošom kvalitetom života i simptomima depresije.
No ono što je zanimljivo jest da je vrlo mali broj starijih ljudi, njih 4%, samo. Od 4%, više od polovice je zadovoljno svojom samoćom. Kvaliteta života među “sretnim usamljenicima” je visoka, u rangu s ljudima koji imaju društvenu mrežu te su zadovoljni svojim vezama. Osim toga, i “sretni usamljenici” i oni koji su zadovoljni svojom društvenom mrežom imaju najmanje simptoma depresije, iako “sretni usamljenici” prijavljuju veću razinu usamljenosti.
“Poruka istraživanja, medija i političara bila je da usamljenost uvijek ima negativne posljedice. Ali to može dovesti u zabludu”, kaže Andreas Motel-Klingebiel, profesor koji se bavi starenjem i društvenim promjenama.
Istraživači kažu da moramo ponovno razmisliti o tome što znači isključenost starijih ljudi iz društvenih odnosa. Postoje različite vrste isključenja i one mogu imati različite posljedice.
“Nemati nikakvu društvenu mrežu vrsta je isključenosti i nije nužno loše ako ste sretni na taj način, osim činjenice da se ponekad osjećate usamljeno. Imati društvene odnose, ali niste zadovoljni s njima druga je vrsta isključenosti, a to je povezano s lošijom kvalitetom života“, kaže George Pavlidis.
Vrste isključenosti i njihov učinak na zdravlje razlikuju se između muškaraca i žena. Čini se da je za mentalno zdravlje žena osobito važna funkcionalna društvena mreža ili zadovoljstvo samotnjačkim životom.
“Jedno od objašnjenja za to jest da su postojala različita očekivanja od društvenih odnosa među muškarcima i ženama, budući da su starije generacije imale različite rodne uloge u društvu, a posljedično i različite vrste društvenih mreža”, navodi Andreas Motel-Klingebiel.
Rod i životni obrasci u središtu su velikog projekta u kojem sudjeluje istraživačka grupa sa Sveučilišta Linköping. U projektu pod nazivom Genpath – cjeloživotna perspektiva rodnih puteva isključenja iz socijalnih relacija u starijoj životnoj dobi, istraživači s nekoliko europskih sveučilišta proučavaju različite aspekte isključenosti. George Pavlidis kaže da je to znanje važno na više načina. Konkretno, daje uvid u to kako podržati starije osobe na pravi način.
“Često vjerujemo da društvo mora stvoriti društvene kontakte za sve koji su sami – ali je li to doista pravi put kada znamo da samoća i usamljenost nisu uvijek štetne? Pitanje je kako socijalne službe mogu podržati starije ljude koji su suočeni s različitim vrstama isključivanja.”
On vidi potrebu za više znanja o tome što neke ljude čini nesretnima u svojim društvenim odnosima ili usamljeničkim stanjima. Također postoji potreba za manje stigmatizirajućom perspektivom o ovim pitanjima.
“Ako želimo razumjeti kako socijalna izolacija i usamljenost u starijoj dobi utječu na zdravlje, dobrobit i kvalitetu života, trebali bismo izbjegavati homogeniziranje ovih uvjeta. Da, socijalna izolacija i usamljenost mogu biti loši za starije ljude, jer mogu biti za bilo koju dobnu skupinu. John Donne je slavno rekao da ‘nijedan čovjek nije otok’, ali mi ovdje tvrdimo da je nekim ljudima u redu živjeti sami na svom otoku.”
Izvornik: Pavlidis G, Motel-Klingebiel A, Aartsen M. Exclusion from social relations in later life: on the gendered associations of social networks with mental wellbeing. Aging Ment Health. 2022 Aug 25:1-9. doi: 10.1080/13607863.2022.2116397.
Preveo: Mihovil Bagarić, dr. med.