Tribinu je uz podršku Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj organizirala Služba za javnozdravstvenu gerontologiju – Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, koja je u sklopu tribine održala i produktivni radni sastanak, dok je naglasak bio na prevenciji ageizma i nasilja nad starijim osobama. Na tribini i radnom sastanku sudjelovali su cijenjeni domaći i međunarodni stručnjaci, a podršku Tribini pružilo je i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

Hrvatska je po demografskoj strukturi među najstarijim populacijama svijeta i bilježi kontinuirano povećanje udjela osoba starijih od 65 godina, koji trenutno iznosi 17,7% u cjelokupnom udjelu stanovništva. Zdravo starenje predstavlja koncept koji obuhvaća razvijanje i održavanje funkcionalnih sposobnosti starijih osoba, a riječ je o procesu koji se razvija tijekom cijeloga života. U skladu s postulatima Dekade zdravog starenja 2021-2030 koja je proglašena na 73. Skupštini Svjetske zdravstvene organizacije, održanoj 3. kolovoza 2020. godine, cilj radnog sastanka bio je planirati aktivnosti za kreiranje novih politika koje će u konačnici promaknuti koncept zdravog starenja u zemlji.

Na tribini i radnom sastanku sudjelovao je multidisciplinarni tim stručnjaka iz Hrvatske i Regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. Tako su se okupljenima obratili dr. Manfred Huber, Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, prof. dr. sc. Silvia Rusac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i univ. spec. act. soc. Ines Vrban, upraviteljica zagrebačke zaklade Zajednički put.

Prilikom online pozdrava okupljenima, ministar zdravstva Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Vili Beroš, podržao je ovaj radni sastanak i naglasio: „Volio bih da u Desetljeću zdravog starenja svojim djelovanjem zaista doprinesemo zdravom starenju naših sugrađana, poštivanju ljudskih prava, racionalizaciji gerontološke potrošnje te da međucentrovskim i interdisciplinarnim pristupom zajedno gradimo sigurnije i dostojanstvenije društvo na dobrobit svih nas, a posebno osoba starije životne dobi“.

Na predavanju „Od Globalne strategije o starenju i zdravlju prema Desetljeću zdravog starenja 2021-2030“, prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić naglasio je da je starenje proces koji karakterizira gubitak fizičkih, mentalnih i kognitivnih kapaciteta, a proteže se kroz čitav ljudski život. „Netko od 70 godina, međutim, može biti mlađi od nekog tko ima tek 60 jer nije presudna kronološka dob, već je naglasak na funkcionalnoj sposobnosti, odnosno kapacitetu pojedinca da obavlja svoje uobičajene zadatke i aktivnosti koje se od njega očekuju, što je bit zdravog starenja“, poručio je.

Ageizam ili dobizam

Ageizam ili dobizam definira se kao diskriminacija po starosnoj dobi, a karakterizira ga razvijanje negativnog stava prema osobama isključivo na temelju njihove dobi. Sudionici tribine i radnog sastanka govorili su o aktualnim strateškim planovima, koji se odnose na provedbe zdravog starenja u zajednici. Takve su provedbe temeljene na Madridskom međunarodnom akcijskom planu o starenju, Lisabonskoj deklaraciji ministara iz 2017. i Globalnoj strategiji i akcijskom planu Svjetske zdravstvene organizacije o starenju i zdravlju.