Hrvatska spada među europske države s najstarijom populacijom, udio starijih u pučanstvu Hrvatske, 2011. godine čini 17,7% (N=758.633)

Na prestižnoj 198. Gerontološkoj tribini održanoj 22. svibnja  2015. u okviru Sajma za starije „Pravo doba“, na temu zaštite zdravlja starijih osoba, izvaninstitucijske skrbi za starije  te smjernica pravilne prehrane za starije osobe, predavanje su održale prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, mr. sc. Višnja Fortuna  te doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender.

Prim.dr.sc. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba-Centra za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", u uvodnom dijelu podsjetila je na trend demografskog starenja koji je već desetljećima prisutan na gotovo cijelom europskom kontinentu. Usporedba demografskog stanja Hrvatske s drugim europskim državama pokazuje da Hrvatska spada među one s najstarijom populacijom, udio starijih u pučanstvu Hrvatske, 2011. godine čini 17,7% (N=758.633). Aktualni proces starenja pučanstva otvara pitanje unaprjeđenja životnog položaja, zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi. Zbog toga je SZO definirala četiri strateška prioriteta koja se odnose na aktivno starenje europskog pučanstva:

1) zdravo starenje,

2) razvoj suportivne zajednice,

3) prilagodba zdravstvenog sustava te

4) razvoj geronoloških istraživanja i jačanje baze gerontoloških pokazatelja.

Glavno zdravstveno obilježje i pokazatelj kvalitete života osoba starije dobi je funkcionalna psihofizička sposobnost. 

Vodeći uzroci hospitalizacija

Glavni uzroci koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba su kronične nezarazne bolesti te je izuzetno važno razvijati preventivne aktivnosti radi zaštite i očuvanja njihova zdravlja.

Vodeći uzroci hospitalizacija po skupinama bolesti za osobe starije od 65.godina u Hrvatskoj, 2014. godine, čine bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 24,95%, (N=53.916), zatim slijede novotvorine s udjelom od 16,50%, (N=35.660) te bolesti oka i očnog adneksa, 9,63%, (N=20.797). Ukupan broj hospitalizacija osoba starijih od 65 godina, u Hrvatskoj, čine udio od 37,34% (N=216.057) u odnosu na ukupan broj hospitalizacija u Hrvatskoj (N=578.569). Prema zadnjim podacima, popisne 2011. godine, u Hrvatskoj, funkcionalno onesposobljene osobe starije od 65. godina, u odnosu na fizičku pokretljivost čine značajan udio od 46,48% (N=353.247) dok je u 2001. godine taj udio iznosio 21,36% (N=148.170) što čini porast od 138,41%. Budući da su glavni uzroci koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba kronične nezarazne bolesti, 2011. godine, (Hrvatska, N=254.523), izuzetno je važno razvijati preventivne aktivnosti radi zaštite i očuvanja njihova zdravlja. Potrebno je unutar primarne zdravstvene zaštite dodatno  integrirati  gerontološko-javnozdravstvene preventivne mjere kako bi se očuvalo zdravlje i funkcionalna sposobnost starijih osoba, a time i poboljšala kvaliteta života starijeg pučanstva. 

Model izvrsnosti izvaninstitucijske skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici

Projekt Gerontoloških centara, organiziranih na devet lokacija u Zagrebu pri Domovima za starije i nemoćne osobe, omogućava besplatno korištenje niza socijalnih usluga, što znači veću uključenost i poboljšanje sadržaja života osobama starije životne dobi.

Mr. sc Višnja Fortuna pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom prezentirala je primjer Gerontološkog centra kao zagrebačkog modela izvrsnosti izvaninstitucijske skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici. Osnovni  cilj gerontološkog centra je zadržatistariju osobu što je duže moguće u primarnoj, obiteljskoj sredini i na taj način pridonijetišto većoj kvaliteti njezinog života. Osim toga, zaštita zdravlja u prebivalištu starijeg čovjeka, zahtijeva i mnogo manja financijska zdravstvena ulaganja nego svi oblici tzv. zatvorene zaštite. Smještajni kapaciteti u Domovima za starije u vlasništvu Grada postaju nedovoljni u odnosu na potražnju za njihovim uslugama, dok se financijska sredstva namijenjena za njihov rad i održavanje kontinuirano reduciraju. Kako bi se rasteretili institucionalni oblici socijalne i zdravstvene skrbi, a osigurala  skrb i zaštita zdravlja te socijalna uključenost starijih osoba, važno je povezivanje i aktivacija lokalne zajednice. Upravo projekt Gerontoloških centara, organiziranih na devet lokacija u Zagrebu pri Domovima za starije i nemoćne osobe, omogućava besplatno korištenje niza socijalnih usluga, što znači veću uključenost i poboljšanje sadržaja života osobama starije životne dobi. Idejni tvorci ovog projekta su Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.  

Procjena nutritivnog statusa i uvođenje smjernica za prehranu starijih osoba

Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u svezu s načinom prehrane jesu kardiovaskularne bolesti, osteopenija i prijelomi kostiju, imunološki poremećaji, neoplazme, depresija i općenito poremećaj stanja uhranjenosti.

Doc.dr.sc Darija Vranešić Bender naglasila je važnost procjene nutritivnog statusa i uvođenja smjernica za prehranu starijih osoba. Fiziološke promjene vezane uz starenje utječu na potrebe za nutrijentima. Energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima se smanjuju, a potrebe za mikornutrijentima ostaju jednake ili su veće nego u zreloj dobi te je planiranje obroka važan dio nutritivne njege u ovoj životnoj dobi. Nedostatak esencijalinih prehrambenih tvari, vitamina i minerala može dovesti do pojave specifičnih prehrambenih poremećaja ili bolesti koje često zapažamo u osoba starije dobi. Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u svezu s načinom prehrane jesu kardiovaskularne bolesti, osteopenija i prijelomi kostiju, imunološki poremećaji, neoplazme, depresija i općenito poremećaj stanja uhranjenosti. Opasnost od pojave malnutricije povećava se zbog tjelesnih, psiholoških i ostalih promjena koje obilježavaju proces starenja. Doc.dr.sc Darija Vranešić  Bender naglasila je nužnost primjene osam prehrambenih pravila za starije osobe

Osam prehrambenih pravila za starije osobe

1. Prehrana starijih treba biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama i tjelesnom aktivnošću.

2. Svakodnevno jesti što raznovrsniju hranu uz obvezan doručak. Doručkovati žitarice, mliječne proizvode i voće. Ručati što više povrća i ribe uz maslinovo ulje i najviše jedan decilitar crnoga vina. Večerom unositi manje energije, najkasnije tri sata prije spavanja, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme.

3. Piti osam čaša od 2 dL vode ili negazirane i nezaslađene tekućine na dan, što se umanjuje unosom tekuće hrane.

4. Sezonsko voće, povrće, sjemenke, klice i integralne žitarice unositi u povećanoj količini.

5. Crveno meso djelomično zamijeniti bijelim mesom peradi bez kožice i osobito plavom ribom.

6. Potreban je primjeren unos mlijeka, sira, jogurta i kefira s umjerenim postotkom masti, tofua i orašastih plodova.

7. Posebno je ograničiti “prazne kalorije“ u prehrani: sol, šećer, rafinirane žitarice, masti te slastice. (Zamjensku masnoću nadoknaditi bundevinim, repičinim, maslinovim ili suncokretovim uljem. Dati prednost voćnim desertima.)

8. Povećati unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te bučinih koštica s ciljem sprječavanja bolesnoga starenja.

Zaključno je u raspravi, 198. Gerontološke tribine potvrđeno kako je zaštita zdravlja starijih  osoba glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Time proritetno mjesto zauzima osiguranje kako zdravstvene zaštite tako i socijalne skrbi za starije. U gerontološkojavnozdravsvenoj djelatnosti osobito značenje ima evaluacija provedbe primarne, sekunadarne i tercijarne prevencije u zaštiti zdravlja starijih osoba.