Bicikliranje, trčanje, košarka, nogomet, obično hodanje, samo malo žustrije, izbjegavanje lifta jedanput dnevno – učinit će čuda za vaše srce.

Po nekima – centar ljubavi, po drugima – sjedište duše, opjevavan tisućljećima, taj neumorni organ zauzima svakako centralno mjesto u našem tijelu. Čak ni mi, kardiolozi, ne inzistiramo baš uvijek na njegovoj osnovnoj funkciji: pumpanju krvi kroz organizam.

Manje-više neuspješni pokušaji izrade umjetnog srca pokazuju koliko je njegov prirodni dizajn neponovljiv i uspješan. Taj relativno mali organ održava svoju funkciju neprekidno, bez odmora, iz sekunde u sekundu, danima, godinama i desetljećima.

Iako se percipira kao kompliciran mišić koji pumpa krv, nije ni to prava istina o srcu, budući da se, prema najnovijim saznanjima, ono ponaša kao žlijezda s unutarnjim izlučivanjem hormona direktno u krv.

I još nešto: znajući njegovu važnost evolucija je „skrila“ srce u grudni koš, tako da sve priče o tome kako ja kad stisnem eto ovo tu, onda mi je lakše, zaboravite. Srce ne možemo napipati, pomaknuti niti ikako utjecati na njegov rad izvana, osim u hitnim slučajevima kada masiranje izvana može pomoći.

Kada ga ne osjećate, ono najbolje radi!

Srce svakako možemo oštetiti iznutra: pušenjem, neumjerenošću u jelu i piću, sjedilačkim načinom života i rada, visokim tlakom i stalnim stresom.

Prvo što treba znati jest da je srce mišić i što ga više vježbamo ono bolje radi; pitajte sportaše, ali i one koji redovito vježbaju ili samo one koji redovito hodaju.

Na žalost u takve pozitivne aktivnosti ne možemo uvrstiti kućanske poslove (glačanje…), kao ni ja trčim za djecom cijeli dan!!

Bicikliranje, trčanje, košarka, nogomet, obično hodanje, samo malo žustrije, izbjegavanje lifta jedanput dnevno – učinit će čuda za vaše srce.

Ali stalno, svakodnevno i do kraja života, redovita fizička aktivnost je blagodat za zdravlje srca, ali i cijelog organizma.

Još je jedna velika korist od fizičke aktivnosti.

Kod izvježbanog srca, unutar samog srčanog mišića, svaka krvna žila stvara svoje kolaterale, tj. alternativne putove koji dovode krv u srčani mišić, što naravno, spašava život kod infarkta.

Kako bi trebao izgledati sistematski pregled srca?

Ako imate povišen krvni tlak, uzimajte redovito propisanu terapiju, provjerite sa svojim kardiologom je li terapija adekvatna i jesu li propisane doze dovoljne, je li vaš krvni tlak tijekom svih 24 sata stalno u granicama normale. Ako nije onda nešto treba mijenjati.

Prvo što treba učiniti je EKG koji ne kaže ništa ako je sve u redu, ali ako nije, upućuje u prilično dobrom smjeru gdje i što tražiti. To je tzv. screening metoda za dalje.

Nakon toga, ako ste dobro i nema nikakvih smetnji, preporučuje se dobar internistički pregled gdje internist stavlja slušalicu stetoskopa na točno određene točke i pomno sluša vaše srce.

Iskusan kardiolog s tom jednostavnom spravom može saznati mnogo i ako dijagnosticira da je sve u redu, možete neko vrijeme biti bezbrižni.

Ali ako ima poteškoća: pritisak u prsima, bolovi, lupanje srca, „preskakanje“, tada se dijagnostika neće ograničiti samo na EKG, nego treba učiniti i tzv. Holter EKG (pretraga je dobila ime po dr. Holteru koji ju je prvi proveo).

Naime, radi se o EKG snimanju kroz razdoblje od 24 sata. Problemi koji se ne pojave i uoče u ordinaciji mogu se snimiti u bilo kojem razdoblju dana, s time da se pacijentu savjetuje da obavlja što raznovrsnije aktivnosti iz svog svakodnevnog života te vodi dnevnik aktivnosti, kao i smetnji koje osjeti kroz to vrijeme.

U odnosu na običan EKG ovdje se dobije neusporedivo više korisnih informacija.

Ergometrija ili test opterećenja. Ne brinite! Postoje tablice i pravila po kojima se svakom pacijentu prilagodi opterećenje i trajanje pretrage. I vjerojatno nećete trebati trčati i pretjerano se naprezati, dovoljno će biti malo odlučnije hodanje, no sigurno ćete se umoriti i uspuhati – pa to je test opterećenja!

Ispis ovakvog EKG snimanja daje puno podataka o tome kako se srce ponaša pri opterećenju jer glavna srčana bolest, ateroskleroza krvnih žila, pokazuje svoje zločesto lice u naporu, kada srce mora odgovarati novopostavljenim uvjetima jače opskrbe krvi cijelog organizma i tada nastupa nesrazmjer između ponude i potražnje. Zato test opterećenja.

Zatim UZV srca, ultrazvuk koji prodire u dubinu srčanog mišića i krvnih žila koje ga hrane, divan pogled u taj fascinantan organ. Tako vidimo kako srce izgleda, izmjerimo ga i izvažemo, promatramo kako radi te postoji li kakva „greška“.

Sve nabrojano možemo učiniti u sklopu sistematskog pregled, no ne znam ima li svrhe. Jer ako je dobar internistički pregled bio zadovoljavajući i ako nema drugih poteškoća – uživajte.

Ali nemojte ništa uzimati olako, jer puno toga može utjecati na srce: povišene masnoće, krvni tlak, debljina, pušenje....

Ako spadate u bilo koju rizičnu skupinu, dajte se detaljnije pregledati.

I nemojte se šaliti: ako imate povišen krvni tlak, uzimajte redovito propisanu terapiju, provjerite sa svojim kardiologom je li terapija adekvatna i jesu li propisane doze dovoljne, je li vaš krvni tlak tijekom svih 24 sata stalno u granicama normale. Ako nije onda nešto treba mijenjati.

Krvni tlak je najčešći čimbenik rizika za sve srčane bolesti, kao i za bolesti bubrega: ako je imalo povišen oštećuje tzv. ciljne organe.

Kolesterol smo već „pokrili“; neka bude u granicama normale, to je najsigurnije. Na ako nije tada ga redovito kontrolirati.