Uvod: Lijekom obloženi baloni (DEB) predstavljaju novu tehnološku platformu u području perkutane koronarne intervencije. Jedina prihvaćena indikacija za njihovu uporabu je liječenje in-stent stenoze, a za sve ostale indikacije nema jasnog konsenzusa.

Cilj: Evaluirati upotrebu DEB-a u rutinskoj kliničkoj praksi u Republici Hrvatskoj.

Metode: Restrospektivni nerandomizirani multicentrični registar svih liječenih bolesnika u sedam hrvatskih centara između veljače 2011. i siječnja 2014. godine. Podatci su sakupljeni uvidom u dostupnu medicinsku dokumentaciju. Nije bilo kliničkih niti angiografskih isključnih kriterija, niti pisanog zajedničkog protokola za indikacije niti praćenje bolesnika. Praćena su velika nepovoljna događanja (MACE) definirana kao kombinacija srčane smrti, infarkta miokarda na tretiranoj krvnoj žili (MI) ili klinički indicirane reintervencije na tretiranoj krvnoj žili TLR za sve bolesnike tijekom iste hospitalizacije, nakon 6 mjeseci kliničkog praćenja te dostupni angiografski podatci.

Rezultati: Kod 248 bolesnika tretirane su 284 lezije. Najčešća indikacija bila je in-stent restenoza u 31,4% bolesnika, u 21,4% bolesnika DEB je implantiran u žilama manjim od 2,75 mm, a ostale indikacije su bile: lezije veće od 2,8 mm, bifurkacije, ostijalne lezije, kronične totalne okluzije (redom: 11,3%; 11,3%; 7,3%; 1,6% ). U 39 bolesnika (15,6%) nakon prethodne implantacije običnih metalnih stentova (BMS) rađena je postdilatacija DEB-om. MACE su se tijekom hospitalizacije javili u 1,6% bolesnika: 1 smrt (0,4%), 3 akutne tromboze (1,2%), 1 MI (0,4%). Nakon 6 mjeseci praćenja dostupni su podatci za 83 bolesnika (33%). U 6% bolesnika je rađena TLR, a nije bilo registriranih smrti niti akutnih infarkta miokarda. Angiografska kontrola nakon 6 mjeseci učinjena je u 55 bolesnika (22%). U 69% bolesnika nalaz je opisivan kao potpuno uredan, nesignifikantna stenoza opisana je u 20% bolesnika, a u 11% bolesnika je opisana stenoza u rasponu od >50% do potpune okluzije.

Zaključak: Naše kliničko iskustvo u svakodnevnoj kliničkoj praksi pokazuje da se DEB u Hrvatskoj koristi u najvećem slučaju u prihvaćenim indikacijama in-stent restenoze, ali i u velikom postotku i za indikacije za koje ne postoji jasni konsenzus u literaturi. Akutni angiografski rezultati i rani klinički ishodi su odlični, a uporaba DEB-a je izrazito sigurna.

Đeiti Prvulović, Vjekoslav Tomulić, Maja Strozzi, Lovel Giunio, Jozica Šikić, Boris Starčević, Ivo Vuković.