Ova sveobuhvatna studija objavljena u British Medical Journalu  pruža dokaz kako se kirurškim metodama postiglo veće smanjenje tjelesne težine, bolja kvaliteta života te redukcija upotrebe antidijabetika, antihipertenziva i statina.

Autori su napravili pregled literature i meta analizu randomiziranih kliničkih studija, a uzimao se u obzir indeks tjelesne mase veći ili jednak 30. Razmatrane su kirurške tehnike koje se trenutno koriste, od laparoskopske do otvorene barijatrijske kirurgije  (primjerice želučani "bypass", podesiva želučana omča, djelomično uklanjanje želuca).  Najčešće komplikacije barijatrijske kirurgija bile su anemija (15%) i reoperacija (8%). Od nekirurških metoda smanjenja pretilosti razmatrane su dijeta, lijekovi za redukciju tjelesne težine te bihevioralna terapija.  

Mjerila se promjena u tjelesnoj težini, količina masnog tkiva, opseg struka, krvni tlak, ukupni kolesterol, lipoproteini (HDL i LDL), trigliceridi, HbA_1c, glukoza, kvaliteta života na početku i kraju istraživanja, potrošnja lijekova i remisija dijabetesa tipa 2.

Treba naglasiti kako su rezultati ograničeni na dvije godine praćenja, temelje se na 11 studija iz cijeloga svijeta (Australija, Brazil, SAD, Kina itd.) i malom broju ukupnih slučajeva.

Barijatrijska kirurgija, iako najučinkovitija metoda dugoročnog liječenja pretilosti, nosi operativni rizik, a poznato je da pretilost već sama po sebi povećava rizik perioperativnih komplikacija. Stoga su sve popularnije endoskopske metode liječenja pretilosti, uključujući intragastrični balon, koji predstavlja neinvazivnu metodu liječenja pretilosti.