U Hrvatskoj je 20,37 posto odraslog stanovništva debelo, a najveći je udio debelih u dobi od 45 do 54 godine. Debljina u odrasloj populaciji Hrvatske povezana je u oba spola sa starijom dobi, ruralnim okruženjem i učestalim konzumiranjem ‘skrivenih' masnoća životinjskog porijekla, a u žena i s nižim stupnjem formalnog obrazovanja. Pokazali su to rezultati istraživanja koje je u sklopu doktorske disertacije provela dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Porazna je i činjenica da prosječna godišnja stopa porasta prevalencije debelih osoba u razdoblju od 2003. do 2008. godine iznosi 10,6 posto kod muškaraca i 11 posto kod žena. Kumulativna incidencija debelih u petogodišnjem razdoblju 2,5 puta je veća u žena (20,59 posto) nego u muškaraca (8,72 posto). Rezultati sugeriraju i da će epidemija debljine u Hrvatskoj skratiti dugovječnost.

Konzumiranje alkohola

"Cilj je disertacije procijeniti breme debljine u Hrvatskoj, opisati promjene u petogodišnjem razdoblju te istražiti povezanost i prediktivnu vrijednost potencijalno preventabilnih bihevioralnih i socio-ekonomskih odrednica debljine. U istraživanju su korišteni podaci iz dva kruga istraživanja, a odabrani uzorak reprezentativan je za punoljetnu opću populaciju u Hrvatskoj", objašnjava S. Musić Milanović. U prvom krugu istraživanja provedenom 2003. godine obuhvaćen je planirani reprezentativni uzorak od 10.766 osoba starijih od 18 godina iz šest hrvatskih regija (sjeverna, južna, istočna, zapadna, središnja i Grad Zagreb). Odgovori i mjerenja prikupljeni su od njih 84,3 posto odnosno 9.070 ispitanika. U drugom krugu istraživanja provedenom 2008. godine patronažne sestre ponovo su anketirale iste ispitanike u njihovim domovima. Prikupljeni su podaci za 3.286 ispitanika. Prosječna godišnja stopa porasta prevalencije debelih odraslih osoba u razdoblju od 2003. do 2008. godine iznosi u muškaraca 10,60 posto, a u žena 11,08 posto. Udio osoba s debljinom najmanji je u Zapadnoj, a najveći u Sjevernoj regiji. "Dob i učestala konzumacija ‘skrivenih' masnoća životinjskog porijekla u oba spola te razina formalnog obrazovanja u žena prediktori su debljine i na nacionalnoj i na regionalnoj razini Hrvatske. Među muškarcima u Središnjoj regiji Hrvatske pokazao se još jedan značajan bihevioralni rizik debljine, a to je prekomjerno konzumiranje alkohola. Debljina je značajno i vrlo jasno socijalno uvjetovana u žena, dok u muškaraca postoji naznaka socijalne uvjetovanosti, koja međutim nije dosegnula statističku značajnost. S druge strane, zdravstveno ponašanje socijalno je uvjetovano u oba spola", kaže S. Musić Milanović.

Preventivni programi

Rezultati sugeriraju da će porast srednje vrijednosti indeksa tjelesne mase od 1,31 kg/m² u žena, odnosno 1,41 kg/m² u muškaraca skratiti očekivano trajanje života pri rođenju za jednu godinu. Musić Milanović smatra kako preventivne programe vezane uz problem debljine treba usmjeriti na važnost i posljedice učestale konzumacije 'skrivenih' masnoća životinjskog porijekla. U muškaraca je moguće primjeniti jedinstveni model edukacije, dok su za žene potrebni specifični programi, prilagođeni njihovoj socijalnoj pripadnosti.

Troškovi liječenja

Život kraći za 9 godina
Liječenje debljine teško je i često nedovoljno uspješno. Procjenjuje se da dva do sedam posto ukupnih troškova zdravstva odlaze na različite aspekte troškova liječenja debljine. Dokaz su tome epidemiološki podaci zemalja koje imaju pouzdane statističke podatke te rezultati brojnih farmakoekonomskih studija. Već jednostavna računica koja kaže da debljina smanjuje trajanje života za prosječno devet godina ne traži dodatne kalkulacije da bi se zaključilo da smanjenje tjelesne mase donosi višestruku korist pojedincu, ali i zajednici, kaže Musić Milanović.