Gotovo 60% zdravstvenog osoblja velike njemačke sveučilišne bolnice izrazilo je negativan stav prema pretilosti, pokazalo je istraživanje predstavljeno na Europskom kongresu o pretilosti.

Većina smatra kako je uzrok pretilosti premalo tjelovježbe ili previše jedenja. Čimbenik okoline je malo tko smatrao etiološki važnim čimbenikom te je u očima zdravstvenih djelatnika sva „krivnja“ na pojedincu. Za pretile osobe ispitanici su mnogo češće koristili negativne karakteristike.

Oko 700 zdravstvenih djelatnika ispunjavalo je upitnik u kojemu su trebali zamisliti pacijenticu u dobi od 42 godine s indeksom tjelesne mase 32 i okarakterizirati ju pridjevima, primjerice lijen ili marljiv. Studija je pokazala kako je ponašanje prema pretilim pacijentima lošije nego prema ostalim pacijentima koji boluju od nekog stanja koje je bihevioralno uvjetovano.

Među zdravstvenim osobljem koje je ispunjavalo upitnik bilo je i pretilih koji su, paradoksalno, također imali negativne stavove i lošije se ponašali prema pretilima.

Autori smatraju kako bi zdravstveni djelatnici trebali imati više razumijevanja s obzirom da znaju kako je pretilost  kompleksna multifaktorska bolest koja se razvija pod utjecajem genetskih i metaboličkih faktora, okoliša, socijalne i kulturološke sredine te loših životnih navika.

Edukacija je ključna u smanjenju stigmatizacije te bi već tijekom medicinskog obrazovanja trebalo raditi na izgradnji pozitivnih stavova.