Osobe prekomjerne i poželjne tjelesne mase preferiraju hranu bogatu energijom
16.02.2025.
Unos hrane šalje signale mozgu s informacijama o energijskoj vrijednosti hrane, što može utjecati na prehrambene preferencije neovisno o okusu. U osoba koje su pretile često su zabilježene promjene u područjima mozga u kojima se oslobađa dopamin, što može potaknuti povećani unos hrane te smatranje hrane nagradom te preferenciju prema energijski bogatoj hrani sa velikim sadržajem zasićenih masnih kiselina i dodanih šećera.
Gubitak tjelesne mase nakon barijatrijske kirurgije povezan je s "normalizacijom" prehrane tj. sa svjesnijim unosom hrane uz promjenu preferencija prema nutritivno bogatijim opcijama, no temeljni mehanizmi nisu u potpunosti shvaćeni. U provedenom istraživanju, nakon proučavanja velike skupine zdravih volontera, istraživači su usporedili prehrambene preferencije tri skupine ispitanika: 11 osoba s pretilošću, 23 pacijenta nakon barijatrijske kirurgije i 27 kontrolnih ispitanika poželjne tjelesne mase.
Sudionicima su davali zaslađeni nemasni jogurt s maltodekstrinom (ugljikohidratom koji povećava kalorijsku vrijednost jogurta bez utjecaja na okus ili teksturu) i onaj bez njega. Sve tri skupine konzumirale su više jogurta s maltodekstrinom, unatoč tome što su oba jogurta ocijenili jednako ugodnima. Pomalo neočekivano, učinci maltodekstrina na konzumaciju jogurta bili su slični kod osoba s pretilošću i kontrolnih ispitanika poželjne tjelesne mase. Tijekom istraživanja je također korišteno radioaktivno označavanje joda i jednofotonsku emisijsku računalnu tomografiju za vizualizaciju dopaminskih receptora u mozgu. U skladu s prethodnim istraživanjima, osobe s pretilošću imale su manju dostupnost dopaminskih receptora u usporedbi s kontrolnom skupinom bez pretilosti. Dostupnost dopaminskih receptora bila je slična u kirurški tretiranoj i kontrolnoj skupini te je bila povezana s umjerenijom konzumacijom hrane.
Bilo je vrlo zanimljivo otkriti da, iako je ponašanje bilo usmjereno prema konzumaciji jogurta s višim energijskim sadržajem, to nije bio rezultat svjesnih izbora, budući da nisu pronađene dosljedne promjene u ugodnosti okusa obogaćenih ugljikohidratima. Važno je napomenuti da se ovo ponašanje održalo kod osoba s pretilošću i nakon operacije, unatoč značajnim razlikama u njihovom dopaminskom sustavu u mozgu, ističu istraživači.
