Ministarstvo zdravlja donijelo je Strateški plan razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. kojemu je cilj osigurati najbolju moguću zdravstvenu skrb oboljelima od neizlječivih bolesti te pomoći njihovim obiteljima.
Planira se edukacija 1500 zdravstvenih djelatnika te povećanje broja volontera sa sadašnjih 50 na 500.
Od preko 50 tisuća osoba koje svake godine umru u Hrvatskoj, palijativnu skrb dobije tek nekoliko stotina. Potrebe su daleko veće od kapaciteta. Procjenjuje se da palijativnu skrb treba najmanje 20 posto pacijenata oboljelih od tumora i 5 posto neonkoloških pacijenata, u posljednjih godinu dana života.
Cilj je strateškog plana da palijativna skrb postane dostupna 24 sata svih sedam dana u tjednu te da postane jednako dostupna u svim dijelovima Hrvatske. Svrha palijative je afirmacija života, a smrt smatra dijelom života, naglasio je Ostojić te dodao kako, nažalost, dijelovi naše zemlje poput Slavonije i južnog dijela Hrvatske uopće nemaju organiziranu palijativnu skrb i kako se to ovim planom treba izmijeniti.
Strateškim planom predviđeno je da se do 2016. godine broj palijativnih kreveta poveća sa sadašnjih 142 na 300 te da se na taj način zbrine 50 posto neizlječivih bolesnika. Za 100 posto povećat će se broj bolničkih timova za palijativnu skrb. Planira se edukacija 1500 zdravstvenih djelatnika te povećanje broja volontera sa sadašnjih 50 na 500.
Istraživanja pokazuju da samo 10 posto ljudi u razvijenim zemljama želi umrijeti u bolnici ili domu za starije i nemoćne osobe, a ipak ih 80 posto umire u nekoj od ustanova. Početkom 20. stoljeća bilo je sasvim obratno jer je samo 20 posto ljudi umiralo je u ustanovama.
Strateški plan razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. predviđa uvođenje novog organizacijskog modela u kojem će ključnu ulogu imati županijski centri za palijativnu skrb. Oni će koordinirati i povezivati rad svih koji sudjeluju u skrbi za neizlječivo oboljele bez obzira na to jesu li smješteni u ustanovi ili im se skrb pruža u njihovu domu.
Na razini svake županije bit će organiziran stacionarni smještaj s određenim brojem kreveta, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ambulanta, specijalistički i mobilni tim za palijativnu skrb, savjetovalište te posudionica pomagala.
Prema planu, koji je izradilo Povjerenstvo Ministarstva zdravlja, do 2016. godine u općim i kliničkim bolnicama trebalo bi biti 175 palijativnih kreveta, a u specijalnim bolnicama 85. Preostalih 85 kreveta bilo bi, prema potrebi, raspoređeno na dječjim, psihijatrijskim odjelima, zdravstvenim ustanovama na primarnoj razini, zatvorskim bolnicama itd.
Usluge palijativne skrbi bit će dostupne sedam dana u tjednu, a o pacijentu će skrbiti posebno educirani palijativni timovi liječnika, patronažnih sestara, psihologa, fizioterapeuta, volontera i dr.
