Autori su u svojoj studiji željeli procijeniti utjecaj ultra-prerađene hrane na pojavnost i smrtnost od raka. Identificirali su kohortu britanske Biobanke od 197.426 osoba u dobi od 40 do 69 godina. Nešto više od polovice (54,6%) bile su žene. Sudionici su praćeni do 31. siječnja 2021.

Ultra-procesirana hrana prolazi kroz visoku obradu tijekom proizvodnje. Uključuje artikle kao što su bezalkoholna pića, žitarice za doručak i mnoge masovno proizvedene i gotove zapakirane hrane. Takva hrana je obično jeftina, lako dostupna i sadrži puno masti, šećera, soli i umjetnih sastojaka.

Prosječna konzumacija ultra-procesirane hrane činila je 22,9% ukupne prehrane ispitanika, to se temeljilo na stupnju obrade hrane utvrđenom korištenjem NOVA sustava klasifikacije hrane.

Tijekom prosječnog praćenja od 9,8 godina, 15.921 osoba razvilo je rak, a 4009 je podleglo smrtima povezanim s rakom.

Tim je podijelio potrošnju ultra-procesirane hrane u kvartile. Kod pojedinaca s najvećom potrošnjom, u usporedbi s osobama s najmanjom, ukupni rizik od raka bio je veći za 7%.

Učestalost raka pluća također je bila veća, za 25%; za rak mozga rizik je bio veći za 52%; a za difuzni velikostanični limfom B za 63%. Međutim, rizik od raka glave i vrata bio je značajno manji. Osim toga, među sudionicima s najvećom u usporedbi s najnižom konzumacijom ultra-procesirane hrane, rizik od ukupne smrtnosti od raka bio je viši (HR, 1,17), kao i rizik od raka pluća (HR, 1,38) i jajnika (HR, 1,91).

Nalazi su posebno zabrinjavajući s obzirom na to da je potrošnja ultraprocesirane hrane u velikom porastu posljednjih desetljeća, osobito u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, gdje te namirnice često premašuju više od 50% dnevnog unosa kalorija.

Ova otkrića upućuju na to da bi ograničavanje konzumacije neprerađene hrane moglo biti korisno za prevenciju i smanjenje raka.