Sojevi E. coli (STEC) koji izlučuju shiga-toksin uzrokuju alimentarne toksoinfekcije, ali i teške i potencijalno smrtonosne bolesti kao što su hemoragični kolitis i hemolitičko-uremijski sindrom.

Escherichia coli (E. coli) prvi je put izolirana krajem 19. stoljeća kao crijevni saprofit čovjeka i velikog broja životinjskih vrsta.

Dio sojeva stječe čimbenike virulencije pa neki izazivaju intestinalne bolesti, a neki ekstraintestinalne bolesti (npr. upale mokraćnih putova ili novorođenačku sepsu).

Postoji pet vrsta E. coli koje uzrokuju intestinalne bolesti. Među njima su osobito značajni sojevi koji stvaraju toksine (shiga-toksin - E. coli koja proizvodi verotoksin - STEC/VTEC) te sojevi koji imaju sposobnost vezanja za epitelne stanice crijeva (enteroagregacijska E. coli - EAEC). Sojevi E. coli (STEC) koji izlučuju shiga-toksin uzrokuju alimentarne toksoinfekcije, ali i teške i potencijalno smrtonosne bolesti kao što su hemoragični kolitis i hemolitičko-uremijski sindrom (HUS).

Enteroagregacijska E. coli kao važan uzročnik proljeva putnika

Enteroagregacijska E. coli (EAEC) važan je uzročnik proljeva putnika. U nekim zemljama (SAD) najčešći je bakterijski uzročnik sporadične dijareje kod inače zdrave djece i odraslih. EAEC se povezuje i s mogućom kroničnom upalom crijevne sluznice koja kod djece može dovesti do pothranjenosti i zaostajanja u rastu i intelektualnom razvoju.

E. coli O157:H7

Ovaj soj E. coli prenosi se na ljude hranom, vodom a moguć je i interhumani prijenos. Radi se o soju koji luči Shiga toksin i izaziva teške oblike bolesti kao što su hemoragčni kolitis i hemolitičko uremički sindrom

E.coli O157:H7 prepoznata je 1982. godine kao osobito značajan uzročnik bolesti kod ljudi. Prenosi se na ljude hranom, vodom a moguć je i interhumani prijenos. Radi se o soju koji luči Shiga toksin i izaziva teške oblike bolesti kao što su hemoragčni kolitis i hemolitičko uremički sindrom - HUS (potencijalno smrtonosna komplikacija kolitisa karakterizirana akutnim zatajenjem bubrega, trombocitopenijom te hemolitička anemijom).

S obzirom na mogućnost izazivanja epidemija ovaj soj postaje globalni javno zdravstveni problem. Uzbunjuje velike proizvođače hrane. Mijenja percepciju javnosti i dovodi do novih preporuka o pravilnom pripravljanju i pohrani hrane. Za naglasiti je da u liječenju infekcija s E.coli O 157:H7 antimikrobno liječenje nije potrebno, a možda je i štetno jer povećava broj komplikacija (HUS). Kliconoštvo nakon preboljele bolesti je relativno kratko (medijan 17 dana).

Tijekom godina dokazano je da i drugi sojevi E.coli mogu izazvati HUS. Za razliku od soja E. coli O157 skupnim imenom nazivamo ih E.coli non 0157. Incidencija O157 infekcija u EU je 1/19/100 000 a non O157 0,6 /1000'00 stanovnika.

Epeidemija Shiga toksin producirajućom Escherichiom coli u Njemačkoj

Osim teških kliničkih slika tijekom kliconoštvoa kod oboljelih osoba zapaženo je i značajno dulje kliconoštvo nego tijekom prijašnjih epidemija

Međutim, situacija se dramatično mijenja. Njemačka u svibnju 2011. godine proglašava epidemijiu hemolitičko-uremičkog sidroma koji nastaje kao komplikacija hemoragičnog kolitisa izazvanog Shiga toksin producirajućom Escherichia coli (STEC) serotipa O104:H4. Izolirani soj osim što producira Shiga toksin posjeduje i čimbenike virulencije tipične za enteroagrecijske sojeve, a također i za sojeve koje izazivaju ekstraintestinalne forme bolesti (među inim i otpornost mnogobrojne antibiotike). Smatra se da je osnovni genetski materijal potječe od enteroagrecijske E. coli na koju su horizontalnim prijenosom sa drugih sojeva E. coli prenesena dodatna patogena svojstva (sposobnost stvaranja Shiga toksina, otpornost na antibiotike itd ). Od svibnja do srpnja u Njemačkoj je oboljelo oko 4000 bolesnika. Kod 20- ak posto bolesnika razvija se hemolitičko uremički sindrom, a 50-ak bolesnika umire. Epidemiološka istraživanja ukazuju na povezanost epidemije s uvozom kontaminiranog sjemena iz Afrike.

Za razliku od dosadašnjih epidemija u ovoj obolijevaju uglavnom odrasle osobe. Veći postotak bolesnika obolijeva od HUS-a uz značajno veću smrtnost.

Osim teških kliničkih slika tijekom kliconoštva kod oboljelih osoba zapaženo je i značajno dulje kliconoštvo nego tijekom prijašnjih epidemija. Tako je kliconoštvo dulje od 4 tjedna opaženo kod 2/3 bolesnika a neki bolesnici ostali su kliconoše i dulje od 160 dana.

Azitromicin

Tijekom ove epidemije uz ostale simptomatske i suportivne mjere dio bolesnika liječen je azitromicinom (dakle suprotno ranijim mišljenjemima o potencijalnoj štetnosti antimikrobne terapije). Uz liječenje azitromicinom smanjuje se broj kroničnih kliconoša a kod od ranije dugotrajnih kliconoša dolazi do dekolonizacije. Antrimikrobno liječenje nije dovelo do značajnijih nuspojava niti se povećala incidencija HUSa .

Zaključak

Rezultati studije ukazuju da liječenje azitromicinom bolesnika u ranoj fazi bolesti smanjuje broj dugotrajnih kliconoša. Studija je također pokazala da liječenje dugotrajnih kliconoša azitromicinom dovodi do dekolonizacije.

Kod bolesnika s hemoragičnim kolitisom azitromicin nije povećao incidenciju HUS-a.
Premda su rezultati obećavajući potencijalnu vrijednost azitromicina u liječenju infekcija sa STEC potrebno je provjeriti. Također je potrebno ispitati eventualnu vrijednost azitromicina u liječenju bolesnika s drugim sojevima STEC s (shiga toksinske E.coli što treba dodatno provjeriti prospektivnim studijama te eventualno i dodatnim kliničkim pokusima.

Nitschke M, Sayk F, Härtel C, Roseland RT, Hauswaldt S, Steinhoff J, Fellermann K, Derad I, Wellhöner P, Büning J, Tiemer B, Katalinic A, Rupp J, Lehnert H, Solbach W, Knobloch JK. Association between azithromycin therapy and duration of bacterial shedding among patients with Shiga toxin-producing enteroaggregative Escherichia coli O104:H4.