Studija je započela osam tjedana prije početka ispita, a 47 ispitanika bilo je podijeljeno u dvije skupine – jedna je trebala konzumirati mlijeko fermentirano bakterijom L. casei Shirota, dok je druga konzumirala okusom i prehrambenom vrijednosti identičan napitak, no bez probiotika. Svaki tjedan sudionicima je bila ispitana razina stresa te određena razina kortizola, tzv. hormona stresa, u slini. 

Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su unosili probiotik, imali manje gastrointestinalnih simptoma stresa, poput probavne disfunkcije ili osjećaja nelagode, te su navodili nižu razinu osjećaja psihičke napetosti. Također, primijećeno je i da su ovi ispitanici imali niže razine kortizola u slini. 

Dodatno, u usporedbi s ispitanicima koji nisu unosili probiotik, zapažena je i manja ekspresija određenih gena povezanih sa stresom te nije zamijećen porast bakterija odjeljka Bacteroidetes u crijevnoj mikrobioti, što se često povezuje sa stresnim razdobljima. 

Tako je zaključeno da probiotici mogu doprinijeti boljoj otpornosti na stres te da je njihov učinak vjerojatno vrlo kompleksan i odvija se na tzv. osovini crijeva-mozak.