Kako se samo trećina njih primjereno liječi, mentalne bolesti uzrokuju velika gospodarska i socijalna opterećenja koja se mjere u stotinama milijardi EUR-a.

Autori smatraju da su mentalni poremećaji postali najveći europski zdravstveni problem i izazov 21. stoljeća.

Teret financiranja neuroznanosti sve se više prebacuje na dobrotvorne zdravstvene udruge i nacionalna zdravstva jer velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanja o funkcioniranju mozga i utjecajima na ponašanja pojedinaca..

Hans Ulrich Wittchen, direktor Instituta kliničke psihologije i psihoterapije na njemačkom sveučilištu u Dresdenu, proveo je trogodišnje istraživanje koje je obuhvatilo ukupno 514 milijuna ljudi u 30 europskih zemalja - 27 zemalja članica Europske unije, Švicarsku, Island i Norvešku -

Wittchenov tim istraživanjem je obuhvatio oko 100 različitih bolesti koje pokrivaju sve poremećaje mozga od tjeskobe i depresije, ovisnosti, do shizofrenije kao i glavne neurološke poremećaje uključujući epilepsiju, Parkinsonovu bolest i multiplu sklerozu.

Duševne bolesti su glavni uzrok smrtnosti i invaliditeta te predstavljaju velik ekonomski teret nacionalnim zdravstvenim sustavima. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti drugi vodeći uzročnik bolesti u svim dobnim skupinama.

Istraživanje je pokazalo da gotovo 40% europske populacije boluje od neke mentalne ili neurološke bolesti, a četiri stanja koja najviše utječu na kvalitetu života su:

• depresija
• demencija - poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije
• ovisnost o alkoholu
• moždani udar

Prethodno europsko istraživanje, čiji su rezultati objavljeni 2005. godine, obuhvaćalo je otprilike 301 milijun ljud, pokazalo je da 27% odrasle europske populacije boluje od mentalnih bolesti, te procijenilo ekonomsko opterećenje uslijed istih na 386 milijardi EUR-godišnje.

Hans Ulrich Wittchen i njegov tim iz najnovijeg istraživanja još moraju dovršiti ekonomsku analizu utjecaja mentalnih bolesti, međutim preliminarni podaci upućuju da bi trošak mogao biti znatno veći od troška definiranog u istraživanju 2005. godine. Istraživači smatraju da je za politiku zdravstva presudno prepoznati veličinu problema te iznaći načine kako se s istim boriti, kako identificirati potencijalne pacijente, npr. kroz neku vrstu probira, a brzo liječenje takvih pacijenata proglasiti prioritetom.

Budući da mentalni poremećaji često počinju rano u životu, oni imaju velik utjecaj na tijek i kvalitetu života, Wittchen smatra da bi rano prepoznato i ciljano liječenje mladih učinkovito smanjilo rizik od teških oboljenja u kasnijoj životnoj dobi.