Uvod: Mentalne bolesti i poremećaji postale su jedan od najvećih izazova zdravstvu u 21. stoljeću. Opći trend ukazuje na porast učestalosti duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja te se prema indikatorima zdravstvenog stanja ističu kao jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Gradu Zagrebu. Značajan su čimbenik i izvanbolničkog morbiditeta sa udjelom od 4,4% u dijagnozama opće medicine i 8,8% u dijagnozama hitne medicinske pomoći. Često rezultiraju zanemarivanjem ozbiljnih tjelesnih bolesti kao što su karcinomi, srčane bolesti, šećerna bolest, artritis i dišne bolesti te znatno narušavaju kvalitetu života pojedinca, obitelji i cijele zajednice.

Ispitanici i metode: Tijekom 2010.godine prikupljeni su, analizirani i obrađeni zdravstveno-statistički pokazatelji o hospitaliziranim bolesnicima i bolnoopskrbnim danima ostvarenim u zagrebačkim bolnicama putem individualnih izvještajnih obrazaca. Korištena je deskriptivno-statistička analiza.

Rezultati: U zagrebačkim bolnicama u 2010. godini, unutar 20 dijagnoza s najvećim brojem bolnoopskrbnih dana, pojavljuje se čak devet dijagnoza iz skupine Duševnih bolesti i poremećaja ponašanja. Prema zdravstveno-statističkim pokazateljima o hospitalizacijama bolesnika u Gradu Zagrebu na visokom trećem mjestu nalaze se duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, dok se prema broju bolnoopskrbnih dana liječenih bolesnika duševne bolesti i poremećaji ponašanja nalaze se na prvom mjestu. Analiziramo li prosječnu duljinu trajanja liječenja po pojedinim odjelima u zagrebačkim bolnicama, duševne bolesti i poremećaji sa 48,7 dana i psihijatrija sa 23,7 dana, zauzimaju 1. i 3. mjesto (po duljini liječenja). Najveći broj hospitalizacija u ovoj skupini je u radno aktivnoj dobi od 20-59 godina (69,07%). Od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja hospitalizirano je 56,24% muškaraca i 43,76% žena. Od ukupno oboljelih od duševnih bolesti s prebivalištem u Zagrebu najčešće su hospitalizirane osobe u dobi od 50-59 godina njih 24,00%, zatim od 40-49 godina 22,44% te 14,38% u dobi od 30-39 god. Vodeće dijagnoze iz skupine Duševnih bolesti i poremećaja ponašanja: duševni poremećaji uzrokovani alkoholom (F10), shizofrenija (F20) i povratni depresivni poremećaj (F33) čine 33,62% od ukupno hospitaliziranih u ovoj skupini bolesti u dobi od 30-59 godina života. U odnosu na 2009.g. zabilježen je porast hospitaliziranih od povratnog depresivnog poremećaja (F33) i u 2010.g., u dobnoj skupini 30-59 godina, čini 83,89% od ukupno oboljelih od F33. Žene češće oboljevaju (63,81%) u odnosu na muškarce (36,18%).

Zaključak: Na temelju analiziranih pokazatelja uočljiv je znatan udio radno aktivnog stanovništva u ukupno hospitaliziranih zbog duševnih bolesti i poremećaja ponašanja u Gradu Zagrebu u 2010.g. što znatno utječe i na povećane stope bolovanja zbog dugotrajnog liječenja. Plan razvoja javnog zdravstva za razdoblje 2011.-2015. navodi ciljeve te mjere i aktivnosti za njihovo postizanje, kroz provedbu javnozdravstvenih programa promocije, prevencije te dijagnostike, terapije i rehabilitacije sa svrhom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja te zaštite zdravlja radnika i sigurnost na radu. Dio plana je i poticanje i podržavanja aktivnosti usmjerenih na borbu protiv negativnih stavova prema oboljelima kroz anti-stigma programe te kroz podržavanje socijalne i radne integracije osoba oboljelih od duševnih bolesti. Važni ciljevi programa su i unaprjeđenje i rano prepoznavanje duševnih poremećaja i problema vezanih uz mentalno zdravlje. Zdravlje definiramo kao stanje optimalne sposobnosti pojedinca za djelotvorno obavljanje uloga i zadataka za koje je socijaliziran, ali i kao opći sklad, odnos ravnoteže ili uspješne adaptacije čovjeka fizičkom i socijalnom okruženju. Uz podršku obitelji, suradnika i zajednice može se unaprijediti kvaliteta života oboljelih od duševnih bolesti upravo unutar okvira ove definicije zdravlja.

Marija Škes, Ana Puljak
Služba za javno zdravstvo , Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar"