Autori su htjeli bolje razumjeti i pronaći nove načine za usporavanje starenja mozga. Analizirali su snimke mozga 38.961 osobe u bazi podataka UK Biobank koristeći model dubinskog učenja osposobljen za procjenu starosti mozga. Izračunali su razliku između predviđene dobi mozga svake osobe i njihove kronološke dobi — poznate kao razlika u dobi mozga (BAG) i koju istraživači koriste kao marker starenja mozga.

Zatim je tim proveo analize na podskupini od 31.520 zdravih sudionika koji su imali dostupne genetske podatke, kako bi saznali koji geni pokreću njihove BAG razlike.

Kako bi suzili koji su geni povezani s BAG-om dobre mete za nove ili prenamijenjene lijekove, autori su kombinirali svoje analize s podacima o aktivnosti za 2682 gena u krvnim stanicama i 2915 gena u tkivu mozga. Ovo je označilo 64 gena s podržanim poveznicama na BAG. Neki od tih gena uključeni su u zgrušavanje krvi i smrt stanica, a genetskim testiranjem pokazalo se da sedam od njih ima najjače veze s BAG-om.

Tim je također pronašao 466 spojeva, odobrenih kao lijekovi ili testiranih u kliničkim studijama, koji ciljaju 29 od ovih gena i mogu pomoći u preokretu starenja mozga. Trinaest od tih spojeva djeluje na neke od ova 64 gena ili njihove proteinske produkte, i već su testirani - ili se ispituju - u kliničkim ispitivanjima protiv starenja.

To uključuje lijek rapamicin, koji je u tijeku ispitivanja za usporavanje starenja jajnika. Drugih 28 spojeva ciljano djeluje na četiri identificirana gena, ali još nisu proučavani kao potencijalni kandidati za usporavanje starenja mozga.

"Studija predstavlja važan korak prema razvoju genetski utemeljenih tretmana za ubrzano starenje mozga. Bit će potrebne eksperimentalne studije kako bi se ispitalo mogu li predloženi lijekovi usporiti starenje mozga", naveli su znanstvenici.