Mozak je neprestano bombardiran prizorima, zvukovima i drugim podražajima, ali ljudi su uvijek svjesni samo djelića svijeta oko sebe - okusa komadića čokolade ili zvuka nečijeg glasa, na primjer. Istraživači već dugo znaju da vanjski sloj mozga, moždana kora, igra ulogu u ovom iskustvu svjesnosti specifičnih misli.

Zahvaćenost dubljih moždanih struktura puno je teže razjasniti, jer im se može pristupiti samo invazivnom kirurgijom. Osmišljavanje eksperimenata za testiranje koncepta na životinjama također je teško. Ali proučavanje tih regija omogućilo bi istraživačima da prošire svoje teorije svijesti izvan vanjskog omotača mozga, kažu istraživači.

U studiji objavljenoj u Science today, neuroznanstvenici s Pekinškog sveučilišta, usredotočili su se na talamus. Ovo područje u središtu mozga uključeno je u obradu senzornih informacija i radne memorije, a smatra se da ima ulogu u svjesnoj percepciji.

Sudionici su već bili podvrgnuti terapiji za teške i uporne glavobolje, za koje su imali tanke elektrode usađene duboko u mozak. To je omogućilo znanstvenicima da proučavaju njihove moždane signale i mjere svjesnu svijest.

Sudionici su zamoljeni da pomaknu oči na određeni način ovisno o tome jesu li primijetili bljesak ikone na zaslonu ispred njih. Ikona je osmišljena tako da sudionici budu svjesni njenog izgleda samo otprilike polovicu vremena.

Tijekom zadataka, istraživači su bilježili neuralnu aktivnost u više regija mozga, uključujući talamus i korteks. Ovo je prvi put da su takve simultane snimke napravljene kod ljudi koji obavljaju zadatak koji je relevantan za znanost o svijesti.  

Aktivnost u talamusu i prefrontalnom korteksu sudionika kada su bili svjesni izgleda ikone značajno se razlikovala od aktivnosti kada nisu bili svjesni. Aktivnost kada su bili svjesni ikone pojavila se ranije i bila je jača u dijelovima talamusa nego u dijelovima korteksa, te se činilo da je koordinirana u ta dva područja. To sugerira da talamus djeluje kao filter i kontrolira koje misli dopiru do svijesti, a koje ne.  

Znanstvenici sa pekinškog sveučilišta planiraju provesti više eksperimenata na ljudima i detaljno istražiti aktivnost mozga kod makaki majmuna.