Konzumacija visokoprocesirane hrane utječe na kvalitetu mišića
02.02.2025.
Upotreba minimalno procesiranih namirnica u, sve raširenoj, zapadnjačkoj prehrani je u padu, dok se sve ćešće takve namirnice zamjenjuju onim visokoprocesiranim namirnicama u koje ubrajamo žitarice za doručak, margarine i slične namaze, slane grickalice, gazirana i energetska pića, mesne prerađevine, slatkiše i gotova jela.
Ove visokoprocesirane namirnice obično imaju duži rok trajanja i vrlo su privlačne jer su praktične, spremne su za konzumaciju ili njihova priprema traje izrazito kratko, a sadrže kombinaciju šećera, masti, soli i ugljikohidrata koja utječe na sustav nagrađivanja u mozgu, čineći ih tako teško odolivima.
Cilj istraživanja bio je procijeniti povezanost između unosa visokoprocesirane hrane i količine intramuskularne masti u bedrima. Novost ovog istraživanja je bila ta da se proučavala kvaliteta prehrane, posebno uloga visokoprocesirane hrane, u odnosu na količinu intramuskularne masti u mišićima bedra pomoću magnetske rezonance. Istraživači su analizirali podatke 666 ispitanika iz Osteoarthritis Initiative, nacionalnog istraživanja koje pomaže istraživačima bolje razumjeti prevenciju i liječenje osteoartritisa koljena. Prethodno provedena istraživanja pokazala su da su kvantitativni i funkcionalni pad u mišićima bedra potencijalno povezani s nastankom i progresijom osteoartritisa koljena, što je potvrđeno i snimkama magnetske rezonance pri čemu se spomenuti funkcionalni pad može vidjeti kao masna degeneracija mišića, gdje masno tkivo zamjenjuje mišićna vlakna.
U istraživanju je sudjelovalo 455 muškaraca i 211 žena prosječne dobi od 60 godina. Prosječni indeks tjelesne mase sudionika bio je 27, što ih svrstava u kategoriju prekomjerne tjelesne mase. Približno 40% hrane koju su konzumirali tijekom protekle godine bila je visokoprocesirana.
Glavni fokus početnog liječenja osteoartritisa koljena, vrlo čestog i skupog globalnog zdravstvenog problema, je prevencija pretilosti putem zdrave prehrane i odgovarajuće tjelesne aktivnosti prema istraživačima.
Ovim istraživanjem dani su vrijedni uvidi u to kako prehrambene navike utječu na sastav mišića što bi moglo imati važne kliničke implikacije jer nudi novu perspektivu o važnosti utjecaja prehrane na zdravlje mišićno-koštanog sustava te predstavlja temelj za buduća istraživanja na ovu temu.