Procjenjuje se da više od 300 milijuna svjetske populacije boluje od depresije, a više od 260 milijuna od anksioznih poremećaja. Prehrana i njezine različite bioaktivne komponente prepoznate su kao promjenjivi čimbenici rizika koji mogu utjecati na patogenezu mentalnih poremećaja, a temeljni mehanizmi pozitivnog učinka rezultat su uglavnom zajedničkog međudjelovanja različitih komponenti.

Kao preporučeni obrasci prehrane s pozitivnim učinkom na zdravlje, radom mozga te živčanog sustava ističu se Mediteranska i MIND dijeta koje naglasak stavljaju na hranu biljnog podrijetla. Ovi načini prehrane izvor su različitih nutrijenata ključnih za mentalno zdravlje (fitokemikalija, flavonoida i karotenoida, omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, vitamina E, cinka i magnezija, prehrambenih vlakana, itd.). Osim toga, doprinose zdravlju i raznolikosti crijevne mikrobiote, a njezini metaboliti mogu imati važnu ulogu u mentalnom zdravlju kroz crijevno - moždanu os. Kroz taj dvosmjerni put, različiti hormoni i neurotransmiteri utječu na regulaciju osjećaja gladi i sitosti, ali i na raspoloženje te stres koji je također reguliran djelovanjem hormona. Usvajanje zdravog načina života koji podrazumijeva pravilnu (raznoliku i uravnoteženu) prehranu, višestruko će doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja te prevenciji i/ili liječenju već razvijenih poremećaja.

Valentina Rahelić, Josipa Matanić, Sandra Bival, Zrinka Šmuljić, Eva Pavić