x
x

MIND dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti

  22.01.2018.

Opasnost razvoja Alzheimerove bolesti povećava se s dobi, genetičkim čimbenicima te nekoliko medicinskih čibenika rizika. Istraživanja pokazuju kako prehrana i način života mogu utjecati na rizik te stoga preventivne mjere imaju čvrsto uporište.

MIND dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti
Zeleno lisnato povrće, ostalo povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje i vino se preporučuju u MIND-prehrani, a izbjegavaju se crveno meso, maslac i margarini s trans-masnim kiselinama, masni sirevi, slatkiši i kolači te brza hrana, odnosno, pržena hrana.

Nov način prehrane kojeg su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), baziraju se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije.

Povoljan učinak MIND dijete na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti pokazala je studija objavljena 2015. godine u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association.

U istraživanju koje je trajalo 4,5 godina te je bilo provedeno na 923 osobe dobi 58-98 godina, ispitana je povezanost prehrambenih navika ispitanika s pojavnosti Alzheimerove bolesti. U istraživanju je analizirano u kojoj mjeri se prehrana ispitanika podudara s principima mediteranske, DASH, odnosno, MIND-prehrane, te je primijećeno da je visoka podudarnost s principima ovih prehrana bila povezana s čak 54-39 % nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.

Nadalje, kada su se promatrali samo ispitanici čija se prehrana s principima navedenih načina prehrane podudarala samo djelomično, tj. umjereno, primijećeno je da je s nižim rizikom od ove neurodegenerativne bolesti bila povezana samo MIND-prehrana – i to s 35 % nižim rizikom.

S obzirom da od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a u Republici Hrvatskoj se  procjenjuje da  ima oko 80 tisuća oboljelih,  rana dijagnostika kao i obrasci prehrane poput MIND dijete koji mogu  barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti, dobivaju na iznimnoj važnosti.