MIND dijeta za prevenciju Alzheimerove bolesti
22.01.2018.
Opasnost razvoja Alzheimerove bolesti povećava se s dobi, genetičkim čimbenicima te nekoliko medicinskih čibenika rizika. Istraživanja pokazuju kako prehrana i način života mogu utjecati na rizik te stoga preventivne mjere imaju čvrsto uporište.
Zeleno lisnato povrće, ostalo povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje i vino se preporučuju u MIND-prehrani, a izbjegavaju se crveno meso, maslac i margarini s trans-masnim kiselinama, masni sirevi, slatkiši i kolači te brza hrana, odnosno, pržena hrana.
Nov način prehrane kojeg su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), baziraju se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije.
Povoljan učinak MIND dijete na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti pokazala je studija objavljena 2015. godine u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association.
U istraživanju koje je trajalo 4,5 godina te je bilo provedeno na 923 osobe dobi 58-98 godina, ispitana je povezanost prehrambenih navika ispitanika s pojavnosti Alzheimerove bolesti. U istraživanju je analizirano u kojoj mjeri se prehrana ispitanika podudara s principima mediteranske, DASH, odnosno, MIND-prehrane, te je primijećeno da je visoka podudarnost s principima ovih prehrana bila povezana s čak 54-39 % nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
Nadalje, kada su se promatrali samo ispitanici čija se prehrana s principima navedenih načina prehrane podudarala samo djelomično, tj. umjereno, primijećeno je da je s nižim rizikom od ove neurodegenerativne bolesti bila povezana samo MIND-prehrana – i to s 35 % nižim rizikom.
S obzirom da od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a u Republici Hrvatskoj se procjenjuje da ima oko 80 tisuća oboljelih, rana dijagnostika kao i obrasci prehrane poput MIND dijete koji mogu barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti, dobivaju na iznimnoj važnosti.