Žene su često izložene „internalizirajućim“ poremećajima poput depresije i anksioznosti, koji se javljaju dvostruko češće nego kod muškaraca. Ovi poremećaji utječu na njihovu sposobnost nošenja sa svakodnevnim izazovima te na kvalitetu njihovih odnosa i život općenito. Depresija, na primjer, nije samo osobna borba – ona utječe na partnerske odnose, roditeljsku sposobnost i ukupnu dinamiku obitelji. Anksiozni poremećaji također često ograničavaju žene u obavljanju profesionalnih i društvenih uloga, čime dodatno smanjuju njihovu kvalitetu života.

Sustavi zdravstvene zaštite moraju prepoznati specifične potrebe žena i osigurati pravovremenu pomoć, osobito u ključnim životnim razdobljima kao što je peripartalno razdoblje. Žene su često suočene s višestrukim ulogama i pritiscima koji narušavaju njihovo mentalno zdravlje. Zaposlene žene balansiraju između karijere i obiteljskih obaveza, dok su nezaposlene žene podložnije nesigurnosti i siromaštvu, što povećava rizik od mentalnih poremećaja.

Posebno je zabrinjavajuće što žene nižeg socioekonomskog statusa češće doživljavaju nasilje, koje značajno narušava njihovo mentalno zdravlje. Unatoč izazovima, žene često pronalaze snagu u stvaranju mreže podrške, otvorenom izražavanju emocija i spremnosti da potraže pomoć. Međutim, stigma i nedostatak resursa za mentalno zdravlje još uvijek ograničavaju mnoge žene u pristupu adekvatnoj skrbi.

Očuvanje mentalnog zdravlja žena ključan je temelj za zdravije i stabilnije društvo. Žene često igraju središnju ulogu u obiteljima i zajednicama, a njihova dobrobit ima multiplikativni učinak na zdravlje djece, partnera i šireg društva. Ulaganje u njihovo mentalno zdravlje donosi dugoročne koristi kroz smanjenje troškova zdravstvene skrbi, povećanje produktivnosti i jačanje društvene kohezije.