Rad mozga ovisi o nizu čimbenika, kao što su genetika, okoliš i način života uključujući tjelesnu aktivnost i prehranu. Hranjive tvari igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga, a u slučaju njihovog nedostatka, suplementacija može biti od koristi. U ovom predavanju ćemo istražiti ulogu određenih mikronutrijenata i dodataka prehrani u kontekstu najčešćih neuroloških bolesti (Alzheimerova bolest, migrena, epilepsija, multipla skleroza), te razmotriti njihov sinergijski učinak kada se koriste uz farmakoterapiju.

Vitamini B skupine su esencijalni za zdravlje mozga i živčanog sustava, igrajući ulogu u metabolizmu energije, sintezi neurotransmitera i zaštiti od oksidativnog stresa. Istraživanja pokazuju da suplementacija riboflavinom (vitamin B2) može smanjiti učestalost i intenzitet migrena, vjerojatno zbog njegove uloge u proizvodnji energije u mitohondrijima. Vitamin B5 (pantotenska kiselina) je ključan za sintezu koenzima A, koji je neophodan za metabolizam masti i ugljikohidrata, kao i za sintezu acetilkolina. Folna kiselina je posebno važna tijekom trudnoće za pravilan razvoj mozga fetusa. Njezin nedostatak povezan je s povećanim rizikom od kognitivnih poremećaja. Vitamin B12 je ključan je za stvaranje mijelina, zaštitnog omotača oko živaca kao i za sintezu DNK. Nedostatak vitamina B12 može uzrokovati neurološke simptome kao što su periferna neuropatija i demencija.

Receptori za vitamin D nalaze se u mnogim dijelovima mozga dok vitamin D ima neuroprotektivne učinke, uključujući regulaciju rasta živčanih stanica i zaštitu od oksidativnog stresa. Postoji značajna povezanost između niskih razina vitamina D i povećanog rizika za razvoj multiple skleroze. Suplementacija vitaminom D može pomoći u smanjenju rizika i progresije bolesti, iako su potrebna daljnja istraživanja kako  bi se definirala optimalna doza i trajanje liječenja.

Omega-3 masne kiseline, osobito DHA (dokozaheksaenska kiselina) i EPA (eikozapentaenska kiselina), ključne su za razvoj i funkcioniranje mozga. Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu usporiti kognitivno opadanje kod starijih osoba i smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Njihova suplementacija može poboljšati pamćenje i kognitivne funkcije osobito uz primjenu drugih vrsta liječenja.

L-karnitin je aminokiselina koja igra ključnu ulogu u energetskom metabolizmu. Istražuje se zbog svojih potencijalnih neuroprotektivnih učinaka u liječenju neuroloških poremećaja.

Lecitin je mješavina fosfolipida i važan za sintezu acetilkolina, neurotransmitera ključnog za pamćenje i učenje. Lecitin se također istražuje u kontekstu neuroloških poremećaja, osobito Alzheimerove bolesti. Dodatno, brojne su aminokiseline značajne kao prekursori neurotransmitera koji imaju značajnu ulogu u razvoju neuroloških poremećaja.

Zbog svoje uloge u sintezi dopamina, fenilalanin se istražuje kao potencijalni dodatak u liječenju Parkinsonove bolesti. Tirozin se često koristi za poboljšanje kognitivnih funkcija i mentalne izdržljivosti u stresnim situacijama. Istraživanja su pokazala da suplementacija tirozina može poboljšati radno pamćenje, fokus i kognitivnu fleksibilnost kod osoba pod akutnim stresom ili deprivacijom spavanja. Kolin se intenzivno proučava u kontekstu Alzheimerove bolesti zbog svoje uloge u sintezi acetilkolina, čiji se nedostatak povezuje s kognitivnim opadanjem. Pokazalo se da suplementacija kolinom može poboljšati kognitivne funkcije kod osoba s blagim do umjerenim kognitivnim poremećajem.

Zaključno, suplementacija, pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka,  može pružiti značajne koristi u neurološkim bolestima, posebno kada se koristi kao dodatak standardnim farmakoterapijama.

Ana Sruk