x
x

Mikrobiom bi mogao pomoći u dijagnosticiranju autizma

  20.07.2024.

Imaju li crijevni mikrobi ulogu u samom autizmu? Istraživači su otkrili razlike u crijevnim mikrobima autističnih osoba, što budi nadu za bržu dijagnozu.

Mikrobiom bi mogao pomoći u dijagnosticiranju autizma

Znanstvenici su pobudili nadu u jeftin i jednostavan test za autizam nakon što su otkrili dosljedne razlike između mikroba pronađenih u crijevima autističnih osoba i onih bez tog stanja.

Ovo otkriće sugerira da bi rutinski test uzorka stolice mogao pomoći liječnicima da rano identificiraju autizam, što znači da bi ljudi dobili svoju dijagnozu, a nadamo se i podršku, mnogo brže nego s dugotrajnim postupkom koji se danas koristi u klinikama.

Stope autizma su porasle posljednjih desetljeća, uglavnom zbog veće svijesti i proširenja kriterija koji se koriste za dijagnosticiranje stanja. U Ujedinjenom Kraljevstvu i mnogim drugim zapadnim zemljama sada se smatra da je otprilike jedna od 100 osoba u spektru autizma.

Studije na blizancima sugeriraju da je 60-90% autizma uzrokovano genetikom, ali tome pridonose i drugi čimbenici, kao što su stariji roditelji, komplikacije poroda i izloženost zagađenom zraku ili određenim pesticidima u trudnoći. Znakovi autizma kreću se od djece koja ne reagiraju na svoje ime i izbjegavaju kontakt očima, do odraslih kojima je teško razumjeti što neurotipični ljudi misle i postaju tjeskobni ako im se poremeti svakodnevna rutina.

Znanstvenici već dugo znaju da autistični ljudi imaju manje različitih bakterija koje žive u njihovom probavnom sustavu, ali je li to na neki način posljedica autizma ili zapravo pridonosi stanju, pitanje je za raspravu.

Kako bi dublje ušli u zagonetku, znanstvenici su analizirali  uzorke stolice 1627 djece u dobi od jedne do 13 godina, od kojih su neka bila autistična. Provjerili su uzorke da vide koje su bakterije prisutne, a isto su učinili i za viruse, gljivice i druge mikrobe zvane arheje.

U članku, objavljenom u Nature Microbiology, istraživači opisuju kako su se crijevni mikrobi značajno razlikovali kod djece s autizmom i bez njega. Ukupno je 51 vrsta bakterija, 18 virusa, 14 arhea, sedam gljivica i desetak metaboličkih putova promijenjeno kod autistične djece. Naoružani strojnim učenjem, oblikom umjetne inteligencije, znanstvenici su uspjeli identificirati autističnu djecu s do 82% točnosti, na temelju 31 mikroba i bioloških funkcija u probavnom sustavu.

Studija je otkrila i druge promjene, s različitim metaboličkim putovima uključenim u energiju i neurorazvoj koji su očito poremećeni kod autistične djece.