Vaskularni kognitivni poremećaj drugi je najčešći uzrok kognitivnih oštećenja, i može dovesti do vaskularne demencije.

Vaskularni kognitivni poremećaj može se podijeliti na:

• vaskularni kognitivni poremećaj nakon moždanog udara i
• vaskularni kognitivni poremećaj koji nije posljedica moždanog udara (već bolesti malih krvnih žila mozga, najčešće kao Bingswangerova bolest).

Dijagnoza vaskularnog kognitivnog poremećaja se temelji na povijesti bolesti, kliničkom statusu i neuroslikovnim metodama prikaza mozga. Uloga neuroslikovnih metoda je posebno važna kako bi se potvrdila cerebrovaskularna bolest te kako bi se procijenila težina bolesti te područja prethodnih moždanih udara.

Prevencija i zbrinjavanje vaskularnog kognitivnog poremećaja temelji se na prepoznavanju i liječenju vaskularnih čimbenika rizika: arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, hiperkolesterolemije, konkomitantnih vaskularnih bolesti (poput moždanoga udara, fibrilacije atrija, koronarne bolesti, kronične bolesti bubrega, itd.) uz poticanje na prestanak pušenja, kontrolu tjelesne težine i redovitu tjelesna aktivnost.

Nedavne Cochrane meta analize pokazale su da bi se donepezil mogao koristi u liječenju vaskularne demencije, dok je galantamin prikladniji za bolesnike s miješanom demencijom.

Dr.sc. Hrvoje Budinčević, dr.med