Istraživanje je otkrilo da se nekorištenje bubrega pozitivnih donora tijekom vremena smanjilo te od 2023. pozitivnost donora na COVID-19 više nije bila povezana s većim izgledima neuporabe. Unatoč tome što nema slučajeva prijenosa COVID-19 putem transplantacije bubrega, davatelji usluga transplantacije bubrega nastavljaju odbacivati ove vrlo vrijedne organe, navode autori istraživanja sa Washington University, St. Louis, Missouri, SAD.

Istraživanje ne pokazuje povećan rizik odbacivanja niti zatajenja bubrega uporabom bubrega od COVID-19 pozitivnih donora. Retrospektivno kohortno istraživanje podataka nacionalnog registra transplantacija u SAD-u, uključilo je 35 851 preminulog darovatelja i 71 334 bubrega kao i 45 .912 odraslih bolesnika koji su primili bubrežni presadak od ožujka 2020. do ožujka 2023.

Među donorima prosječna dob bila je 42,5 godina (62,3 % muškarci; 66,9 % bijelci), a među primateljima prosječna dob bila je 54,3 godine (60,9 % muškarci; 33,4 % crnci). Bubrezi donora s aktivnim COVID19 imali su značajno veću vjerojatnost da se ne koriste u odnosu na bubrege donora negativnih na SARS-CoV-2 (prilagođeni omjer izgleda [AOR], 1,55), dok je stopa nekorištenja također bila veća, iako u manjem stupnju, za donore s preboljenim COVID-19 (AOR, 1,31).

Međutim, analiza korištenja bubrega stratificirana po godinama pokazuje niže stope korištenja uglavnom koncentrirane u ranoj fazi istraživanja - 2020. nekorištenje bubrega donora s aktivnim COVID-19 donorima bilo je čak 11 puta veće u usporedbi s bubrezima donora bez COVID-19 (AOR, 11,26), ali se stopa nekorištenja aktivnih COVID-19 donora značajno smanjila za 2021. (AOR, 2,09), a dodatno za 2022. (AOR, 1,47).

Bubrezi donora s preboljenim COVID-19 također su imali veću vjerojatnost neuporabe za 2020. (AOR, 3,87) i 2021. (AOR, 1,94), ali za 2022. razlika više nije bila značajna (AOR, 1,09). Do 2023. stopa nekorištenja bubrega nije bila značajno veća od donora s aktivnim COVID-19 (AOR, 1,07) ili s preboljenim COVID19 (AOR, 1,18).

Tijekom 2 godine praćenja, rizik zatajenja presatka ili smrti nije veći među bolesnicima koji su primili bubrege od aktivnih COVID19 pozitivnih donora u usporedbi s onima od COVID-19 negativnih davatelja (gubitak presatka: AHR, 1,03; smrt bolesnika: AHR, 1,17). Ni ishodi nisu bili drukčiji za donore koji su preboljeli COVID-19 (gubitak presatka: AHR, 1,1; smrt bolesnika: AHR, 0,95), nakon prilagodbe za dob, spol, BMI, dijabetes, obilježja transplantacije i druge čimbenike. Nadalje, presađivanje bubrega od donora s preboljenim ili aktivnim COVID-19 nije bilo povezano s povećanim rizikom gubitka presatka bilo kojeg uzroka, smrti bilo kojeg uzroka, akutnog odbacivanja, odgođene funkcije presatka ili dulje hospitalizacije tijekom više od 2 godine praćenja u usporedbi s bubrezima od COVID-19-negativnih donora.

Autori smatraju da ako donor ima dobru funkciju bubrega u vrijeme eksplantacije bez proteinurije, postoji minimalan rizik od bolesti bubrega tijekom dugoročnog praćenja. Rezultati se ponavljaju u nedavnim nacionalnim smjernicama Američkog društva za transplantaciju, koje pokazuju da donore pozitivne na SARS-CoV-2 i koji su umrli od komplikacija koje se mogu pripisati COVID-19 treba razmotriti za prihvaćanje transplantacije, osim za pluća, priznajući ograničenost dugoročnog praćenja.

Goran Augustin