Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.

Populacija na nadomještanju bubrežne funkcije raste upravo zbog povećanja broja transplantiranih bubrežnih bolesnika, usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonejskom dijalizom.

Podaci o prevalenciji kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj postoje samo iz jedne studije o prevalenciji u području endemske nefropatije.

Studija je provedena između 2005-2010. godine u ruralnom području Hrvatske, području endemske nefropatije (izloženosti biljci vučjoj stopi (Aristolochia clematitis).

Obuhvaćen je bio 2161 stanovnik 9 endemskih sela i 3 ne-endemska sela u okolici Slavonskog Broda, a rezultati su pokazali prevalenciju od 16,6% u endemskim selima i 9,1% u ne-endemskim područjima.

Veličinu problema možemo prikazati i pokazateljima izrađenim iz rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike.

Prema broju umrlih u 2021. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 1343 umrle osobe.

Od toga je 787 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.

Prema broju hospitalizacija u 2021. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 26427 hospitalizacija, a od toga su 5293 hospitalizacije bile zbog bubrežnog zatajenja.

Prikazani podaci ukazuju kako je kronična bubrežna bolest tihi ubojica koji prvo godinama znatno narušava kvalitetu života.