x
x

Postoji li seks nakon pedesete, šezdesete?

  07.05.2022.

Sama riječ seks intrigira, povlači za sobom misao o zadovoljstvu/nezadovoljstvu, ugodi/neugodi, reprodukciji, često popraćenu promjenom mimike lica, koja oslikava ujedno i primarni, nepatvoren odnos prema seksu na temelju osobnoga proživljenog iskustva i/ili društveno implementiranih vrijednosti. Seksualnost često predstavlja presliku socijalnih odnosa u mikro- i makro-socijalnoj zajednici, neraskidivo je vezana uz cjelovito zdravlje i vitalnost.

Postoji li seks nakon pedesete, šezdesete?
Seksualno zdravlje koje se ogleda u osobnom zadovoljstvu ima nesumnjivo izrazito važnu ulogu u kvaliteti života žena, ali i posljedično njihovih partnera tijekom ulaska u razdoblje hormonske tranzicije.

Seksualnost je neupitno važan čimbenik u međuljudskim odnosima i ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže cjelovitog zdravlja. Upravo na temelju ovih činjenica i važnosti uloge seksualnog zdravlja i zadovoljstva Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira seksualno zdravlje i zadovoljstvo kao temeljno pravo svakoga pojedinca u ostvarivanju uravnoteženosti cjelovitog zdravlja s implikacijama na život svakog pojedinca, para, obitelji, ali i cijele zajednice. Na temelju toga seksualno zdravlje treba sagledavati afirmativno, s pozitivnim podržavajućim odnosom prema ostvarivanju seksualnog zadovoljstva u sigurnim uvjetima, kako fizičkim tako i psihičkim; bez osuđivanja, diskriminacije, zlostavljanja i nasilja. Seksualno zdravlje koje se ogleda u osobnom zadovoljstvu ima nesumnjivo izrazito važnu ulogu u kvaliteti života žena, ali i posljedično njihovih partnera tijekom ulaska u razdoblje hormonske tranzicije koju ponajviše obilježava promjena fluktuacije gonadalnih steroida, pad njihove ukupne razine, s posebnim naglaskom na pad estrogena. Zbog promjene razine gonadalnih steroida tijekom vremena dolazi i do fizičkih, emocionalnih promjena, a ove uzrokuju i socijalne reperkusije, koje žene bilježe ne samo kroz disfunkciju u dnevnim životnim aktivnostima zbog objektivnih promjena u fiziološkim funkcijama, već s posljedično socijalnim poremećajima zbog objektivnih i subjektivnih promjena koje se zbivaju tijekom ovoga životnog razdoblja.

Provedena istraživanja diljem svijeta ukazala su na važnost seksualnog zadovoljstva tijekom razdoblja perimenopauze, menopauze, ali i u starijoj životnoj dobi. Na seksualnu želju utječu brojni biološki čimbenici: cirkulirajuća razina hormona i neurotransmitera i iznimno važna, cirkulirajuća razina testosterona koja je deset puta niža u žena nego u muškaraca. Ulaskom u tridesete početak je objektivne promjene ovarijske rezerve, tada započinje pad stvaranja DHEA, a ulaskom u pedesete bilježi se gubitak od 60 % cirkulirajuće vrijednosti. Upravo ovaj pad osnovni je pokretač niza negativnih subjektivnih simptoma koji se javljaju tijekom peri- i menopauze (vazomotorne tegobe/valunzi, gubitak mišićne i koštane mase, vulvovaginalna atrofija s posljedičnom seksualnom disfunkcijom). Zabilježeni pad u izravnoj je korelaciji s padom i promjenom spolne želje u žena. Drugi je iznimno bitan čimbenik u žena odnos povjerenja i prisnosti s partnerom i njihovo održavanje predstavlja bitan čimbenik u kvaliteti partnerskih odnosa.

Fiziološke promjene koje dovode do anatomskih promjena i sustavnog pada razine gonadalnih steroida uzrokom su trajnih promjena vaginalnog kolagena, elastina i mukoze, s posljedičnom vaginalnom atrofijom, regresijom malih labija, retrakcijom introitusa i prominencijom uretralnog otvora, stanjenja kože vulve uz gubitak stidnih dlačica. Opisane promjene u izravnoj su korelaciji s osjećajem svrbeži, iritacije, nelagode i boli različitog stupnja, što u konačnici dovodi do negativnog stava prema penetrativnom odnosu, uz dodatne emocionalne demotivacije s mogućom promjenom partnerskih odnosa. Navedene promjene vulve i vagine, uz promjene koje bilježi žensko tijelo uslijed pada gonadalnih steroida, dovode do osjećaja gubitka ženstvenosti, nezadovoljstva, nelagode, a neugoda i bol prilikom penetrativnog odnosa dovodi do trajne promjene percepcije vlastite spolnosti, odnosno "self imagea" u seksualnom smislu, uz razvoj trajnog gubitka i tuge koje impliciraju gubitak spolnog identiteta, ali i gubitak životne vitalnosti.

Pojavnost u promjeni spolne želje u izravnoj je korelaciji s dobi u oba spola, sa značajnim naglaskom u žena, i bilježi podjednaku promjenu u različitim kulturama i populacijama. Uvođenje razgovora o spolnoj aktivnosti i o dinamičkim promjenama koje se zbivaju u oba spola često biva zanemarivana uslijed nedostatka vremena, nedovoljne prosvjećenosti, osobnog stava prema starenju i manjka educiranosti te osjećaja nelagode i srama pacijenata, zatim i socijalnog okruženja te kulturološkog nasljeđa okoline. Neumješnost u komunikacijskoj naobrazbi, uz nedostatak temeljnih znanja o problematici, osobne kulturološke predrasude i pristranost liječnika ključne su zapreke u dobroj svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Utjecaj menopauzalne seksualne disfunkcije na partnera

FSD (female sexual dysfuction) snažno utječe na emocije i međusobne odnose partnera poput spojenih posuda, odnosno recipročno se bilježi da disfunkcija jednog partnera izravno utječe na dinamiku ponašanja drugog.

Seksualni ekvilibrij iznimno je važan u kvaliteti partnerskog odnosa kao i za interakciju isprepletenih seksualnih funkcija partnera. Stoga se seksualna disfunkcija bilo kojeg partnera nužno odražava i na onoga drugog. FSD (female sexual dysfuction) snažno utječe na emocije i međusobne odnose partnera poput spojenih posuda, odnosno recipročno se bilježi da disfunkcija jednog partnera izravno utječe na dinamiku ponašanja drugog. Bol, nelagoda, fizičko izmicanje tijekom odnosa zbog čimbenika boli, nelagode i straha od pojave boli, izravno utječu na libido i erektilnu funkciju, odnosno na seksualnost partnera. Istodobno će erektilna disfunkcija, kao i bilo koja druga disfunkcija u muškaraca, posredno utjecati na ženin libido. Neminovno dolazi do uzajamnog pada libida, gubitka uzbuđenja, orgazma i osjećaja zadovoljstva, uz istodobni porast straha od odbijanja i općega seksualnog zadovoljstva. Koncept seksualnog ekvilibrija mora nužno uključiti moguće emocionalne i interpersonalne alteracije.

Prijevremena ejakulacija, kao i nemogućnost postizanja adekvatne erekcije, ključni su problemi muškaraca ulaskom u pedesete, kao posljedica temeljne osovine naše seksualne kulture da se seksualno zadovoljstvo isključivo temelji na penetrativnom penilnom odnosu.

Izlaza ima!

Dobra seksualna funkcija neraskidivo je vezana s partnerskim odnosima, kvalitetnijim životom, ali i dugovječnošću.

Terapijski naglasak je usmjeren na primjenu lokalne estrogenske terapije u obliku vaginalnih ovula, dienoestrol vaginalne kreme ili vaginalnog prstena koji oslobađa estradiol. Taj će istodobno blagotvorno, pozitivno i dugotrajnije djelovati na dispareuniju uzrokovanu vulvovaginalnom atrofijom (VVA), uz evidentno poboljšanje kvalitete života kod genitourinarnog sindroma, bez sustavnih negativnih implikacija kako u zdravih tako i u žena koje nisu kandidati za korištenje sustavne hormonske terapije zbog drugih zdravstvenih komorbiditeta, tako i u žena koje su preboljele rak dojke. Intravaginalna primjena prekursora DHEA, prasterona, intracelularnim mehanizmom u stanicama vagine konverzijom nastaju estrogeni i androgeni koji svojom daljnjom aktivnošću, vežući se na stanične receptore, dovode do objektivnog i subjektivnog poboljšanja lokalnih simptoma VVA i negativnih simptoma menopauze. Strah odmogućih zdravstvenih reperkusija u žena u kojih primjena sustavne hormonske terapije nije izbor, otvorio je vrata primjeni niza lubrikanata, ovlaživača kao i primjenu mikro-ablativnog frakcioniranog CO2 i ne-ablativnog Erbium YAG lasera u liječenju simptoma VVA .

Muškarci srednje i starije životne dobi bilježe naglašeniju pojavnost erektilne disfunkcije i prijevremene ejakulacije, a uvođenjem inhibitora 5-fosfodiesteraze (sildenafil, vardenafil, tadanalafil i avanafil) i intrakavernoznim injekcijama ili vakuum crpkom, zamjećuju značajno poboljšanu seksualnu gratifikaciju. Seksualni ekvilibrij je iznimno važan koncept i moraju ga slijediti svi oni koji se bave seksualnom disfunkcijom. Uzimajući u obzir povezanost i interakciju simptoma, kliničari će lakše dijagnosticirati i uspješnije liječiti seksualnu disfunkciju u oba partnera.

Seksualnost je sastavni dio našega cjelovitog zdravlja, iznimno slojevit fenomen određen spolom, dobi i biologijom, s brojim zrcalnim slikama odnosa u obitelji i društvu, izravno vezan uz refleksije društva i socijalnih prilika. Podliježe promjenama u našim biološkim ciklusima, odraz je vitalne energije, uključuje percepciju sebe ali i drugih kroz ponašanje, misli i fantazije. Dobra seksualna funkcija neraskidivo je vezana s partnerskim odnosima, kvalitetnijim životom, ali i dugovječnošću. Na temelju brojnih provedenih istraživanja oko 50 % žena u postmenopauzi, odnosno oko 10 % svjetske populacije, bilježi promjene tijela usko vezane uz vulvovaginalnu atrofiju, noseći u tišini osjećaj stigmatizacije, oslabljenog libida, manjka uzbuđenja, disfunkcije orgazma i dispareunije, gubitka vitalnosti i mladosti, a time i životne energije. Unatoč brojim tehnološkim dostignućima i razvojem modernog društva, kao i dostupnim i sigurnim lijekovima i metodama, većina ih žena ne koristi i tako produbljuje već narušenu sliku o vlastitom tijelu, ali i partnerske odnose. Osnova je osjećaj srama i nelagode koju tema seksualnosti izaziva u liječniku i pacijentici. Društveni odnosi diktiraju tabuizirani postulat održane spolne aktivnosti muškarca u svim životnim razdobljima, podržavajući tu sliku kroz medijski konzumerizam. Istina je bitno drukčija - nemogućnost odgovarajućeg odgovora na seksualni podražaj i u muškaraca stvara osjećaj gubitka samopouzdanja, uz anksioznost prilikom ulaska u spolni odnos.

Ulla Marton