Radi se o STEP studiji koja je provedena kako bi pružila nove dokaze o prednostima snižavanja krvnoga tlaka u starijih pacijenata s arterijskom hipertenzijom. Istraživano je može li intenzivno liječenje usmjereno na sistolički krvni tlak (SBP) ispod 130 mmHg smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s trenutnim ciljem liječenja sistoličkoga tlaka ispod 150 mmHg.

U studiju je uključeno 8511 starijih bolesnika s esencijalnom hipertenzijom iz 42 klinička mjesta u Kini. Svi sudionici bili su u dobi od 60 do 80 godina, i s vrijednostima sistoličkoga krvnog tlaka od 140 do 190 mmHg tijekom tri pregleda ili za vrijeme uzimanja antihipertenzivnih lijekova. Iz istraživanja su isključeni bolesnici s prethodnim moždanim udarom.

Sudionici su randomizirani u dvije grupe: ispitivanu s intenzivnim liječenjem (cilj: sistolički tlak ispod 130 mmHg, ali ne niži od 110 mmHg); ili kontrolnu sa standardnim liječenjem sistoličkoga krvnog tlaka od 130 do 150 mmHg.

Primarni ishod bio je smanjeni broj bolesnika s akutnim koronarnim sindromom, moždanim udarom, akutnim dekompenziranim zatajivanjem srca, koronarnom revaskularizacijom, fibrilacijom atrija ili smanjenje smrtnog ishoda zbog kardiovaskularnih uzroka. Sekundarni ishodi uključivali su komponente primarne krajnje točke, krutost velikih arterija i pad bubrežne funkcije ili razvoj završnoga stadija bubrežne bolesti.

Svi su sudionici praćeni nakon 1, 2 i 3 mjeseca, a nakon toga svaka 3 mjeseca do ukupno 48. mjeseci ili do neposredne posjete. Isti validirani uredski uređaj za mjerenje krvnog tlaka korišten je u svim istraživačkim centrima, što je smanjilo pristranost istražitelja u određivanju krvnog tlaka tijekom naknadnih posjeta klinici.

Jedna važna snaga ispitivanja bila je da se arterijski krvni tlak pratio u kućnim uvjetima kao dodatak uredskim mjerenjima putem aplikacije na pametnom telefonu. Na ulasku u studiju svi sudionici dobili su isti validirani automatski kućni mjerač krvnog tlaka. Bluetooth funkcija monitora omogućila je pacijentima učitavanje izmjerenih vrijednosti u podatkovni centar putem aplikacije. Ako se krvni tlak nije redovito mjerio i prenosio u podatkovni centar, aplikacija je slala podsjetnike putem aplikacije WeChat. Mjesečni izvještaj o kućnim mjerenjima poslan je liječnicima kako bi se poboljšala kontrola krvnog tlaka tijekom ispitivanja.

Prosječno praćenje bolesnika bilo je 3,34-godišnjeg razdoblja, a prosječno smanjenje sistoličkog krvnog tlaka od početne vrijednosti bilo je 20,4 mmHg u ispitivanoj skupini i 10,8 mmHg u kontrolnoj skupini. Prosječne vrijednosti krvnog tlaka bile su 125,6 mmHg u ispitivanoj i 135,2 mmHg u kontrolnoj skupini, s prosječnom razlikom od 9,6 mmHg.

Ukupno 196 primarnih ishoda dokumentirano je u kontrolnoj skupini (4,6%) u usporedbi sa 147 događaja u ispitivanoj skupini (3,5%), s relativnim smanjenjem rizika za 25% (omjer opasnosti s intenzivnim liječenjem 0,75; 95% interval pouzdanosti [CI] 0,60-0,92).

Što se tiče sekundarnih ishoda, intenzivno liječenje bilo je povezano s 34% nižim relativnim rizikom od moždanog udara (95% CI 0,46-0,95) i 32% manjim relativnim rizikom od akutnog koronarnog sindroma (95% CI 0,48-0,95). Napredovanje krutosti arterija procijenjeno brzinom pulsnog vala brahijalnog zgloba bilo je znatno sporije u skupini s intenzivnim liječenjem. Stope ozbiljnih nuspojava i pogoršanja bubrežne funkcije nisu se razlikovale između skupina, osim hipotenzije, koja se javila u 146 (3,4%) bolesnika u ispitivanoj i 113 (2,6%) bolesnika u kontrolnoj skupini (p = 0,03).