Istraživanja u području starenja danas više nisu usmjerena samo na kronične bolesti i funkcionalne gubitke, već uključuju i pozitivne aspekte starosti kao što su očuvanje i razvijanje potencijala i sposobnosti te kvalitete života u
kasnijim godinama. Populacija osoba starije dobi vrlo je heterogena pa postoje prijedlozi da ih je potrebno razlikovati prema obrazovanju, spolu, dobi, funkcionalnoj sposobnosti i drugim obilježjima.

Osnovni cilj ovoga rada bio je provjeriti postoje li dobne, spolne i obrazovne razlike u uspješnom starenju i nekim njegovim korelatima kao što su zdravlje i psihološka dobrobit, te je provedeno istraživanje na uzorku od 329 sudionika.

Rezultati analiza pokazali su da muškarci (neovisno o dobi) procjenjuju svoje tjelesno zdravlje značajno boljim nego žene. Starije stare osobe su
zadovoljnije financijama od mlađih starih, a mlađi su otvoreniji prema novim životnim iskustvima od starijih samo u ženskom poduzorku. Mlađe stare žene procjenjuju svoj proces starenja uspješnijim te se smatraju generativnijima
nego mlađi stari muškarci, no stariji stari muškarci su uspješniji i imaju veći osjećaj generativnosti nego starije stare žene. Značajne razlike potvrđene su i među osobama različitog obrazovnog statusa.

Ovakvi nalazi ukazuju da se u starosti osobe ne bi trebale tretirati kao homogena populacija, te potvrđuju važnost i potrebu razmatranja starih osoba kao heterogenih podskupina.

Neala Ambrosi-Randić, Ivana Tucak Junaković, Marina Nekić