"O očuvanju zdravlja ne promišljamo do trenutka kada ga izgubimo. U našoj zemlji 65 % građana ima prekomjernu tjelesnu težinu te 35 % djece, a debljina je za sad jedini statistički značajni prepoznat rizik za pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Svi zajedno trebamo raditi na ovim problemima. To je pitanje cijelog društva. Ovog trenutka trošimo 1,7 milijardi eura godišnje na nešto što je preventabilno. Ako tome ne stanemo na kraj, do negdje 2050. godine ta potrošnja podići će se na gotovo 6 milijardi eura, za stvari koje su preventabilne.“ – istaknula je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ koja se ujedno osvrnula i na svoj životni stil koji smatra stresnim, no prilično pazi na ravnotežu svega. „Od početka života treba ulagati u pravilnu prehranu, tjelovježbu, prevenciju svega što dovodi do kroničnih bolesti. Treba naći balans između unosa i potrošnje, dovoljno sati sna, socijalne interakcije za koju znamo da ljudi koji je imaju u dobrom omjeru žive duže od onih koji je nemaju.“

Uz Sanju Musić Milanović, na kongresu su sudjelovali brojni hrvatski i inozemni stručnjaci među kojima su akademkinja Vida Demarin, akademik Bojan Jelaković, Marko Radenović, menadžer u Mckinsey & Companyprof.dr.sc. Mladen Golubić, prof.dr.sc. Branko Kolarić, prof.dr.sc. Luka Milanović, prof.dr.sc. Zoran Đogaš, prof.dr.sc. Nataša Jokić Begić, dekan Kineziološkog fakulteta izv.prof.dr.sc. Mario Baić te mnogi drugi.

„Ljudima je neophodno barem sedam sati noćnog spavanja da bi normalno funkcionirali. Za vrijeme spavanja mozak se zapravo ne odmara, on radi i čisti sve ono što se dogodilo u toku dana. Jako puno stvari se događa tijekom sna stoga je on neophodna „aktivnost“. Tu je i stres koji ukoliko se stalno ponavlja postaje kroničan te izaziva disbalans hormona nakon čega tijelo zapravo samo počinje uništavati svoj imunitet. Iznimno je važna edukacija stručnjaka o tome kako se nositi sa stresom da bismo što je više moguće umanjili upalne procese uzrokovane njime, a koji onda uzrokuju brojne bolesti.“ – istaknula je akademkinja Vida Demarin, jedna od najpoznatijih hrvatskih neurologinja.

Medicina životnog stila je nova grana medicine koja je posljednjih nekoliko desetljeća zauzela važnu ulogu u društvu. Namjera je jednostavna, to je prevencija i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti najvećeg uzroka smrtnosti u svijetu pomoću stupova; tjelesne aktivnosti, sna, prehrane, društvenog života i društvene interakcije te izbjegavanja ovisnosti.

„Medicina životnog stila otvara novu paradigmu, a to je da je moguće unaprijediti zdravlje i čak liječiti kronične nezarazne bolesti intervencijama u životnom stilu. Liječnici i zdravstveni djelatnici, psiholozi, nutricionisti, kineziolozi usmjereni su na promjene i utjecaj na društvo koje može inicirati te promjene, a koje su nužne da ne bismo samo sanirali simptome nego dugoročno rješavali probleme. Ovaj kongres ima važnu poruku, a to je da se manje trebamo usredotočiti na stanje, a više na rješenja.“ – istaknuo je jedan od osnivača Hrvatske udruge medicine životnog stila i profesor na Kineziološkom fakultetu izv.prof.dr.sc. Igor Jukić dok je kondicijski trener hrvatske nogometne reprezentacije i profesor na Kineziološkom fakultetu izv.prof.dr.sc. Luka Milanović dodao: „Tjelesna aktivnost i vježbanje važan su segment medicine životnog stila, a upravo taj segment do savršenstva su doveli upravo vrhunski sportaši. Svaka osoba na svijetu mogla bi nešto preuzeti iz navika vrhunskih sportaša, ne samo po pitanju vježbanja, već i po pitanju prehrane, hidracije, sna i odmora.“

U protekle dvije godine od kada postoji Udruga medicine životnog stila sve više stručnjaka traži modernije i dugotrajnije načine kako pomoći svojim pacijentima. Pacijenti također prepoznaju i zadovoljni su kada se s njima razgovara o njihovom načinu života te napravi plan za promjene na bolje.