Raspravljanje o prehrani, jelu, namirnicama može se učiniti suvišnim ili kao l’art pour l’art jer riječ je o zadovoljavanju tjelesne potrebe svojstvene svakom živom biću, naravno pod uvjetom da hrane ima dovoljno. Odnedavno smo, međutim, zasuti takvom količinom informacija o važnosti prehrane da ih najbolje objedinjuje izreka po kojoj "jesmo ono što jedemo". Istina je zacijelo negdje između, ali čemu god se od toga priklonili, neprijeporna je činjenica da ne postoji nijedno drugo razdoblje u našemu životu u kojemu je prehrana toliko značajna kao što je u djetinjstvu.

Od začeća, a prema najnovijim spoznajama čak i prije same koncepcije, vrsta i količina hranjivih tvari što ih unose buduća majka i njezino dijete nakon rođenja, omogućuju ostvarenje nasljeđem zadanih potencijala za rast i razvoj i, štoviše, epigenetičkim utjecajima na aktivnost gena modificiraju nas i prilagođavaju zadanom okolišu.

Nedostatna i neprimjerena prehrana u najranijim fazama razvoja mogu rezultirati ne samo poremećenim rastom nego i nezadovoljavajućim kognitivnim dosezima te imunološkim i metaboličkim promjenama koje nas tijekom kasnijega života čine rizičnim za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, toliko učestalima u našem današnjem okruženju. Stoga, ulaganje u zdrav okoliš i dostupnost zdrave hrane, a unutar tih okvira i u stjecanje i širenje znanja o prehrani, ulaganje je u budućnost zemlje i društva, s neprijepornim ekonomskim i sociokulturološkim probitkom.

Unatoč spoznajama o važnosti prehrane u rastu i razvoju i u prevenciji bolesti te o njezinoj raznorodnoj kliničkoj primjeni, o toj se temi vrlo malo uči u dodiplomskoj nastavi. Štoviše, ne postoji nijedan predmet u kojemu se uloga prehrane cjelovito obrađuje u kurikulumu medicinskih fakulteta, pa tako nema nijednoga pedijatrijskog udžbenika na tu temu u medicinskoj bibliografiji u Hrvatskoj. Uz navedeno, i sveprisutna pojava znanstveno neutemeljenih tekstova koji promiču nekritičke radikalne promjene u prehrani i isključivanje cijelih skupina namirnica već u ranoj dječjoj dobi, bez provjerenih dijagnostičkih testova, bili su glavni motivi za pisanje ovog udžbenika.

Knjiga je podijeljena u tri velike cjeline: u prvoj se prikazuju temelji znanosti o prehrani, njezine biokemijske, fiziološke i metaboličke značajke u djece; u drugoj se obrađuju postulati pravilne prehrane zdrave djece s posebnim naglaskom na ulogu u prevenciji bolesti, uključujući i prehranu tijekom trudnoće i laktacije; treći je dio namijenjen ulozi dijetetike u liječenju češćih akutnih i kroničnih bolesti u pedijatriji. U želji da izbjegnemo uobičajeno poimanje da je udžbenik već zastario u trenutku izlaska, odlučili smo da od početka pisanja do izlaska knjige prođe manje od godinu dana, da tekstovi budu koncizni i bez nepotrebnih detalja, da čitatelju daju logičan uvid u cjelinu tematike i kliničkog problema i da budu utemeljeni na najnovijim znanstvenim dokazima i recentnim smjernicama relevantnih europskih udruženja. Vjerujem da smo u svemu tome uspjeli zahvaljujući velikom trudu svih autora, urednika i nakladnika, a jesmo li doista, prosudit će čitatelji.

Iz uvodnika. prof. dr. sc. Sanja Kolaček

Autori: Sanja Kolaček, Iva Hojsak, Tena Niseteo