Trendovi propisivanja antimikrobnih lijekova tijekom pet godina u Hrvatskoj
David Čičić, dr. med.
06.10.2017.
Istraživanje uporabe antimikrobnih lijekova bi se trebalo provoditi kontinuirano na nacionalnim i regionalnim razinama, a profesionalna zajednica bi trebala analizirati i objavljivati dostupne podatke u svrhu izrade kliničkih smjernica i prepoznavanja ranih pokazatelja neadekvatnog liječenja koje bi moglo dovesti do porasta rezistencije na antimikrobne lijekove i neopravdanih troškova.
Zabilježen je porast učestalosti infekcija uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike, a razlozi su: učestalo korištenje antibiotika širokog spektra u bolničkom i izvanbolničkom liječenju, prolongirana hospitalizacija osoba s visokim rizikom od prijenosa rezistentnih infekcija, redukcija bolničkog osoblja zbog ekonomskih razloga.
Kako bi se identificirale promjene u propisivanju antimikrobnih lijekova koje bi mogle uzrokovati neadekvatno liječenje, analizirana je uporaba antimikrobnih lijekova u Hrvatskoj tijekom perioda od 5 godina. Podaci korišteni u istraživanju temeljeni su na WHO ATC i DDD klasifikacijskim sustavima koji predstavljaju zlatni standard u internacionalnim istraživanjima uporabe lijekova. Rezultati su prikazani kao količina (volumen) potrošnje izražena u danima trajanja liječenja i kao vrijednost potrošnje (financijski trošak) izražena u eurima.
Prema količini potrošnje najčešće propisivana ATC klasa antimikrobnih lijekova u periodu od 2011. do 2015. godine bila je J01C grupa, s više od 20 milijuna dana trajanja liječenja godišnje. Fiksna kombinacija amoksicilina i klavulanske kiseline činila je 64% korištenih antibiotika iz J01C grupe, što je jasan znak neadekvatnog antibiotskog liječenja. Po pitanju vrijednosti potrošnje, 64% ukupnih troškova antibiotskog liječenja u 2011. godini i 70% u 2015. godini otpalo je na dvije ATC skupine lijekova, J01C i J01D. Najveći porast troškova je opažen u J01X skupini antibiotika, pogotovo na račun kolistina i linezolida, što može upućivati na povećanje učestalosti rezistentnih infekcija uzrokovanih Acinetobacterom.
Pet najčešće korištenih antibiotika prema danima trajanja liječenja u promatranom petogodišnjem periodu su: amoksicilin s klavulanskom kiselinom, amoksicilin, cefuroksim, azitromicin i doksiciklin. Pet antibiotika s najvećim troškom su: amoksicilin s klavulanskom kiselinom, azitromicin, cefuroksim, ciprofloksacin i meropenem.
Trenutno smo svjedoci porasta učestalosti infekcija uzrokovanih bakterijama rezistentnim na antibiotike. Uzroci su višestruki: učestalo korištenje antibiotika širokog spektra u bolničkom i izvanbolničkom liječenju, prolongirana hospitalizacija osoba s visokim rizikom od prijenosa rezistentnih infekcija, redukcija bolničkog osoblja zbog ekonomskih razloga. Neadekvatna antimikrobna terapija je usko povezana s antibiotskom rezistencijom najvažnijih patogena.
