U smjernici se navodi da su infekcije sinusa u svega 2% - 10% uzrokovane bakterijama. Autori pod vodstvom dr. Anthony W. Chowa ističu nekoliko kriterija koji povećavaju vjerojatnost da je infekcija sinusa uzorkovana bakterijom:

1.      Simptomi traju više od 10 dana, bez kliničkog poboljšanja.

2.      Početak bolesti s teškim simptomima, uključujući febrilitet iznad 39°C, purulentni sekret iz nosa i bol u licu koji traju najmanje tri do četiri uzastopna dana u početku bolesti.

3.      Simptomi ili znakovi se pogoršavaju, što se očituje povećanjem ili ponovnim nastankom febriliteta, razvojem glavobolje ili pojačanjem intenziteta sekreta iz nosa, tipično nakon virusne infekcije gornjih dišnih putova koja je trajala pet ili šest dana i koja je bila u poboljšanju, tzv. dvostruka bolest.

Antimikrobno liječenje

Preporuča se što prije nakon postavljanja kliničke dijagnoze započeti empirijsko antimikrobno liječenje.

1. Kao početna empirijska antimikrobna terapija u odraslih i djece preporuča se amoksicilin s klavulanskom kiselinom, u odnosu na amoksicilin ili florokinolone

2. Preporuča se koristiti visoke doze amoksicilina s klavulanskom kiselinom (2 g oralno dva puta na dan za odrasle ili 90 mg/kg/dan za djecu amoksicilinske komponente) u sljedećim slučajevima:

• U bolesnika koji dolaze s područja koja imaju visoke endemijske stope (≥10%) invazivnog S. Pneumoniae rezistentnog na penicilin.
• U bolesnika koji imaju tešku infekciju (npr. s dokazom sistemske toksičnosti, vrućicom iznad ≥39°C ili u slučaju opasnosti od supurativnih komplikacija).
• U bolesnika koji pohađaju kolektiv.
• U bolesnika koji su mlađi od 2 godine kao i onih koji su stariji od 65 godina.
• U bolesnika koji su nedavno bili hospitalizirani.

3. Što se tiče trajanja antimikrobnog liječenja, preporuke su sljedeće:

• U odraslih se preporuča liječenje u trajanju 5 - 7 dana, što se smatra da je dovoljno dugo za liječenje infekcije bez poticanja rezistencije na antibiotike.
• U djece se preporuča liječenje u trajanju 10 - 14 dana.

4. Kod bolesnika koji imaju alergiju na penicilin preporuča se:

• U odraslih doksiciklin ili florokinolon s učinkom na dišni sustav (levofloksacin ili moksifloksacin).
• U djece s anamnezom preosjetljivošću tipa I preporuča se levofloksacin, a u djece s preosjetljivošću koja nije tipa I preporučuje se kombinacija klindamicina i treće generacije oralnog cefalosporina (cefiksim ili cefopodoksim).

Liječenje simptoma

U liječenju simptoma preporučuju se hidracija, anagletici i antipiretici. Nadalje, u odraslih se preporuča ispiranje nosa slanom otopinom (fiziološkom ili hipertoničnom). Preporuča se i primjena intranazalnih kortikosteroida, primarno u bolesnika s anamnezom alergijskog rinitisa.

Topikalne i oralne dekongestive kao i antihistaminike treba izbjegavati u bolesnika s akutnim bakterijskim rinosinuitisom s obzirom da mogu potaknuti upalu u nosnoj šupljini.

Neuspjeh terapije

Ako dođe do pogoršanja kliničkih simptoma unutar 48-72 sata od započinjanja empirijskog antimikrobnog liječenja ili ako ne dođe do zadovoljavajućeg kliničkog odgovora unutar 3-5 dana unatoč empirijskoj antimikrobnoj terapiji, potrebno je promijeniti terapiju, prema Algoritmu za liječenje akutnog bakterijskog rinosinuitisa navedenom na Slici 1. Također bi u navedenim slučajevima trebalo razmotriti mogućnost rezistentnog patogena, neinfektivnu etiologiju bolesti ili druge uzroke neuspjeha terapije.

Dijagnostika

Uzorak za kulturu dobiven brisom nazofaringsa nije pouzdan i ne preporuča se za mikrobiološku dijagnostiku akutnog bakterijskog rinosinuitisa.

Bolesnike koji nisu odgovorili na antimikrobnu terapiju preporuča se poslati specijalisti koji će uzeti uzorak za kulturu direktnom aspiracijom sinusa. Endoskopski prikupljeni uzorak srednjeg nosnog hodnika može se smatrati adekvatnim alternativnim uzorkom u odraslih, dok u djece njegova pouzdanosti nije utvrđena.

Uzorak za kulturu dobiven brisom nazofaringsa nije pouzdan i ne preporuča se za mikrobiološku dijagnostiku akutnog bakterijskog rinosinuitisa.

U bolesnika za koje se sumnja da imaju supurativne komplikacija, za lokalizaciju infekcije i pomoć pri daljnjem liječenju preporuča se učiniti kontrastom poboljšanu kompjutorsku tomografiju (CT).

 

Kada uputiti bolesnika specijalisti?

Bolesnike koji su teško bolesni, imunokompromitirani, bolesnike koji se unatoč produljenom davanju antimikrobne terapije klinički pogoršavaju ili imaju rekurentne akutnog rinosinuitisa, treba uputiti specijalisti otorinolarinogologu, infektologu ili alergologu na konzultaciju. Sve indikacije su prikazane u tablici 1.

Tablica 1. Indikacija za upućivanje specijalisti

Teška infekcija (visoki perzistirajući febrilitet > 39°C) orbitalni edem, jaka glavobolja, poremećaj vida, promjena mentalnog statusa, pozitivni meningealni znakovi)

Tvrdokorna infekcija koja je odgovara na produljenu antimikrobnu terapiju.

Imunokompromitirani bolesnik

Višestruki medicinski problemi koji mogu kompromitirati odgovor na terapiju (npr. oštećenje funkcije jetre ili bubrega, preosjetljivost na antibiotik, transplantacija organa)

Neobični ili rezistentni patogen

Gljivični sinuitis ili granulomatozna bolest

Nozokomijalna infekcija

Anatomski defekti koji uzrokuju opstrukciju i zahtijevaju kiruršku intervenciju

Višestruke rekurentne epizode akutnog bakterijskog rinosinuitisa (3-4 epizode godišnje) što upućuje na kronični sinuitis

Kronički rinosinuitis (s ili bez polipa ili astme) s rekurentnim egzacerbacijama akutnog rinosinuitisa

Evaluacija imunoterapije za alergijski rinitis